Žute mrlje na kapcima mogu upozoriti na srčani i moždani udar
Karakteristične žute mrlje na kapcima ne predstavljaju samo estetsku nepravilnost, već mogu biti i rani znak upozorenja za razvoj kardiovaskularnih oboljenja, prije svega srčanog i moždanog udara. Do ovog zaključka došli su naučnici nakon analize zdravstvenih podataka velikog broja pacijenata.
Šta otkriva ksantelazma
Najveći dio komplikacija na krvnim sudovima izaziva ateroskleroza, proces u kojem nakupljene masnoće otežavaju protok krvi kroz arterije. Budući da se ovo stanje često razvija godinama bez ikakvih simptoma, ljekari nastoje da prepoznaju rane spoljne signale koji bi ukazali na opasnost prije nego što nastupe teške posljedice.
Rad objavljen u naučnom časopisu „Ateroskleroza“ bavio se ksantelazmom, pojavom koja nastaje kada se imunske ćelije oblože česticama holesterola i drugih lipida. Iako je ova pojava često povezana sa višim nivoom masnoća u organizmu, to ne mora uvijek biti slučaj. Zbog toga su stručnjaci sa Univerziteta Stenford željeli da utvrde da li ove promjene direktno ukazuju na veću vjerovatnoću obolijevanja od bolesti srca i mozga.
Znatno veći rizik u prvoj godini
U istraživanju su upoređeni kartoni 17.925 pacijenata kojima je ustanovljena ksantelazma sa istim brojem lica iz kontrolne grupe. Praćenje tokom prvih dvanaest mjeseci pokazalo je primjetne razlike u učestalosti opasnih stanja.
Srčani udar doživjelo je jedan odsto osoba sa ovim promjenama na kapcima, dok je u kontrolnoj grupi taj udio iznosio 0,35 odsto. Kada je riječ o moždanom udaru, zabilježen je kod 0,95 odsto ispitanika sa ksantelazmom, u poređenju sa 0,3 odsto onih bez nje. Prolazni ishemijski napad, poznat i kao mini-moždani udar, imalo je 0,6 odsto pacijenata sa naslagama, dok je među ispitanicima bez njih taj procenat bio 0,19.
Kako prenosi portal Sciencealert.com, autori studije napominju da je, uprkos relativno niskim ukupnim procentima, rizik kod osoba sa ksantelazmom bio višestruko uvećan. Iako se ta razlika tokom vremena smanjivala, veća opasnost bila je primjetna i poslije pet i deset godina, zbog čega ove promjene mogu poslužiti kao koristan povod za preventivni pregled.
Opasnost postoji i uz uredan holesterol
Istraživači su došli do još jednog važnog saznanja: povišena opasnost uočena je čak i kod pacijenata koji su imali potpuno uredne nalaze holesterola. To pokazuje da nivo masnoća u krvi nije jedini činilac koji povezuje ove pojave na koži i kardiovaskularne komplikacije.
Iako same žućkaste tvorevine ne ugrožavaju vid niti neposredno izazivaju srčani udar, njihovo prisustvo može poslužiti kao jasan znak da organizam šalje važno upozorenje koje ne treba zanemariti.
