Pravilna hidratacija i mitovi o vodi u koje ne treba vjerovati
Pravilna hidratacija ima presudan značaj za cjelokupno funkcionisanje ljudskog tijela, ali se u javnosti o načinu i količini unosa tečnosti i dalje vezuju brojna pogrešna uvjerenja. Pitanja o tome da li je univerzalno pravilo popiti osam čaša dnevno, da li se smijemo osloniti isključivo na osjećaj kada ožednimo i u kojoj mjeri tečnost pomaže kod skidanja kilograma, zavise od niza činilaca, uključujući tjelesnu težinu, zdravstveno stanje i svakodnevne navike pojedinca.
Količina vode zavisi od pojedinca
Ne postoji jedinstven obrazac koji određuje koliko tečnosti svaka osoba treba da popije u toku dana. Potrebe organizma variraju u zavisnosti od životne dobi, pola, tjelesne mase, nivoa fizičke aktivnosti, zdravlja, ali i vremenskih prilika. Preporuke za muškarce i žene nisu iste, a značajan dio tečnosti u tijelo dospijeva i putem ishrane, prvenstveno kroz konzumaciju svježeg voća i povrća. Veći unos neophodan je u periodima ljetnih vrućina, pri intenzivnijim treninzima, kao i ženama tokom trudnoće i dojenja, pa se preporučuje individualno prilagođavanje umjesto strogog pridržavanja mita o osam čaša.
Opasnosti od pretjeranog pijenja tečnosti
Iako je optimalan unos presudan za organizam, pretjerivanje takođe može stvoriti ozbiljne zdravstvene probleme. Naglo ispijanje prevelikih količina vode u kratkom vremenskom rasponu može prouzrokovati hiponatremiju, odnosno opasan pad koncentracije natrijuma u krvi. U takvim okolnostima mogu nastupiti mučnina, glavobolja, dezorijentisanost i epileptični napadi, a ishod može biti i fatalan. Ovom riziku posebno su izloženi sportisti izloženi dugotrajnim naporima ako piju znatno više vode u poređenju sa izgubljenim elektrolitima. Prilikom procjene stanja organizma može poslužiti boja mokraće, gdje svijetložuta nijansa uglavnom označava dobar balans, dok tamnija upozorava na nedostatak tečnosti, mada ni to nije apsolutno siguran parametar jer na boju utiču i drugi faktori.
Kada osjećaj žeđi nije dovoljan
Pojava žeđi predstavlja jasan signal tijela da mu nedostaje tečnost, ali oslanjanje isključivo na taj osjećaj ponekad nije dovoljno. Kod starijih ljudi ovaj mehanizam često oslabi, pa je kod njih opasnost od dehidratacije znatno izraženija. Takođe, nakon fizičkog napora i pojačanog znojenja neophodno je nadoknaditi izgubljenu tečnost bez obzira na trenutni osjećaj. Umjesto praćenja krutog rasporeda ili prisiljavanja na ispijanje velikih količina odmah po buđenju, stručnjaci savjetuju ravnomjerno raspoređivanje unosa tokom čitavog dana.
Uloga vode u procesu mršavljenja
Konzumacija vode predstavlja veliku podršku pri održavanju tjelesne težine, ali sama po sebi ne donosi magičan gubitak kilograma. Zamjena gaziranih i zaslađenih sokova vodom smanjuje unos kalorija, a čaša tečnosti prije jela može umanjiti osjećaj gladi, što se pokazalo korisnim kod starijih i osoba sa prekomjernom težinom, mada krajnji ishod zavisi od ukupnog načina ishrane. S druge strane, uvjerenje da ledena voda topi masti nije tačno, jer je potrošnja energije koju tijelo uloži u njeno zagrijavanje zanemarljiva. Suština je u umjerenosti i stalnom osluškivanju potreba sopstvenog organizma.
