Raspodjela mandata u NSRS: Glasovi iz inostranstva promijenili pojedine pozicije
Prebrojavanje glasačkih listića birača koji su glasali van redovnih birališta donijelo je određena pomjeranja kada je u pitanju raspodjela mandata u NSRS, ali u stranačkim rukovodstvima procjenjuju da to neće znatnije narušiti projektovane većine. Prema prvim podacima koje je objavila Centralna izborna komisija BiH (CIK), vladajuća koalicija predvođena SNSD-om zadržaće dominaciju sa oko 55 poslaničkih mjesta u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Vladajući blok zadržava dvotrećinsku većinu
U republičkom parlamentu raspoređena su ukupno 83 mandata, pri čemu se 63 dodjeljuju neposredno, dok se 20 mjesta popunjava preko kompenzacionih lista zavisno od ukupnih glasova koje su partije osvojile. Najveći broj glasova pripao je SNSD-u Milorada Dodika, koji je dodatno osigurao prednost nakon što su u obradu ušli listići pristigli poštom i od birača u odsustvu.
Prema dostupnim preliminarnim podacima CIK-a, SNSD će u novom sazivu imati 34 narodna poslanika. Uz njih ostaju i dosadašnji partneri u vlasti – SP, DEMOS, Ujedinjena Srpska, NPS-DNS i SPS, koji su osvojili po četiri ili pet mandata.
Promjene u Ujedinjenoj Srpskoj i pomaci na listama
Najizraženiji uticaj glasova pristiglih u kovertama zabilježen je kod Ujedinjene Srpske (US). Naime, Koalicija za državu prešla je cenzus i obezbijedila treće poslaničko mjesto, čime je došlo do pregrupisavanja. Mandat u izbornoj jedinici sedam, koji je prema prvobitnom stanju pripadao Miladinu Radoviću iz Ujedinjene Srpske, nakon obrade glasova iz inostranstva prešao je funkcioneru SDA Edinu Ramiću.
Generalni sekretar Ujedinjene Srpske Neven Stanić naveo je za „Glas“ da ukupan zbir mandata za njihovu političku organizaciju ipak ostaje isti. Kako je precizirao, umjesto četiri direktna i jednog kompenzacionog mjesta, partija sada računa na tri direktna i dva kompenzaciona mandata, pa Radović, kao sljedeći na kompenzacionoj listi, svakako ulazi u Skupštinu.
Stanje u opozicionim redovima
U taboru opozicije za sada nema novih promjena. Druga politička snaga po broju mandata u NSRS, a vodeća u opoziciji, jeste Pokret „Sigurna Srpska“ (PSS) Draška Stanivukovića sa osvojenih 12 mjesta.
U SDS-u je potvrđeno da raspolažu sa po jednim direktnim mandatom iz svih devet izbornih jedinica, dok sigurno kompenzaciono mjesto pripada Sonji Jovičević Karadžić, uz očekivanje da preko kompenzacija dobiju još jednog poslanika. Poslanička mjesta obezbijedili su i Lista za pravdu i red, kao i Republička Stranka Srpske.
Promjena na poziciji potpredsjednika Srpske
Poštanski glasovi uticali su i na ishod izbora za rukovodstvo Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda. Iako je Ivan Begić iz SDP-a BiH vodio od izborne noći, noviji podaci prednost daju Igoru Balukčiću iz HDZ-a 1990, iza koga stoji i nekoliko manjih stranaka.
Kada je riječ o drugim pozicijama, Savo Minić iz SNSD-a ima nedostižnu prednost za predsjednika Republike Srpske, dok potpredsjedničko mjesto iz reda bošnjačkog naroda pripada Ramizu Salkiću iz SDA.
Rokovi za potvrdu rezultata
Za glasanje van granica BiH bilo je prijavljeno ukupno 48.078 birača, od čega je 45.457 glasalo putem pošte, a 2.621 u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Konačni rezultati moraju biti utvrđeni najkasnije 20 dana od dana održavanja izbora, odnosno do 24. oktobra.
Potvrda rezultata od strane CIK-a planirana je do 3. novembra, a u krajnjem roku do 20. novembra, čime se stiču uslovi za formiranje zakonodavne vlasti. Predsjednik parlamenta iz prethodnog saziva ima obavezu da prvu sjednicu novog saziva NSRS zakaže u roku od 15 dana od potvrđivanja rezultata.
