Jesenja sadnja voćaka traži dodatno zalijevanje zbog suše
Zbog dugotrajnog sušnog perioda i manjka vlage u zemljištu, ovogodišnja jesenja sadnja voćaka zahtijevaće posebne agrotehničke mjere i obavezno zalijevanje, dok je u rasadnicima vađenje sadnog materijala pomjereno do pojave obilnijih kiša.
Izuzetno visoke ljetne temperature i suša ostavile su vidljive posljedice u rasadničarskoj proizvodnji, gdje su sadnice imale znatno slabiji porast. Stručnjak za rasadničarstvo Petar Turalija ističe da je prilagođavanje biljaka bilo otežano čak i na parcelama gdje su redovno primjenjivani sistem navodnjavanja kap po kap i fertirigacija. Kako bi se vegetacija privela kraju i zaustavio rast, obavljena je defolijacija preparatima na bazi helatnog bakra u kombinaciji sa etrelom, čime se podstiče opadanje lisne mase.
Zašto se odgađa vađenje u rasadnicima
Dok su prethodnih sezona proizvođači kretali sa vađenjem već u drugoj dekadi oktobra, ove jeseni radovi kasne najmanje dvije sedmice. Razlog leži u izuzetno suvom i tvrdom zemljištu koje onemogućava siguran rad mašinskih vadilica, jer bi vađenje plugom moglo da dovede do pucanja i teških oštećenja korijenovog sistema. Prema riječima stručnjaka, neophodno je sačekati padavine od 20 do 50 litara kiše po kvadratnom metru kako bi se obezbijedila dovoljna vlažnost.
Isti problem imaju i voćari koji pripremaju parcele za podizanje novih zasada. Dubinska obrada zemljišta, koja obuhvata podrivanje i rigolanje, trenutno je znatno otežana na parcelama gdje nema vlage.
Obavezno dodavanje vode u sadne jame
Iako se jesenjem sađenju uvijek daje prednost u odnosu na proljećno jer korijen tokom zime stigne da ostvari čvrstu vezu sa zemljom, ove godine primjena vode biće neizostavan korak. Dosadašnja praksa u kojoj se sadilo bez zalijevanja sada nosi ogroman rizik od propadanja sadnica.
Turalija upozorava da je u svaku sadnu jamu nužno uliti između 20 i 30 litara vode. Ukoliko se sadnica prenese iz suvog rasadnika u potpuno suvo zemljište, dolazi do brze dehidracije i sušenja korijena. Zemlja tokom zatrpavanja mora biti dobro usitnjena, rastresita i mrvičaste građe, kako bi se korijenov sistem u potpunosti i ravnomjerno obuhvatio.
Radovi mogući i tokom decembra
Sadnja se bez bojazni može obavljati i tokom decembra, pa čak i krajem godine u periodu oko praznika, ukoliko vremenske prilike to dozvole. Osnovni uslov jeste da zemljište nije zaleđeno, odnosno da temperatura tla ne padne ispod minus pet do minus šest stepeni Celzijusovih.
S druge strane, odlaganje radova za proljeće stručnjaci smatraju daleko rizičnijim potezom. Zbog sve češćih proljećnih suša i manjka zimske vlage, sadnice posađene u proljeće znatno teže se primaju i zahtijevaju stalno i obilno navodnjavanje.
