Pritisci na novinare u BiH: prijetnje, tužbe i autocenzura
Debata o pravnom okviru za slobodu medija, održana u Bijeljini, pokazala je da su pritisci na novinare u BiH sve raznovrsniji – od prijetnji fizičkim napadom do korišćenja ličnih i privatnih stvari u svrhu pritiska. Učesnici skupa poručili su da zaštita novinara i dalje nema jasne zakonske i institucionalne okvire.
Javnu debatu organizovali su Mediacentar, Udruženje „JaBiHEU“ i Savjet za štampu i online medije u BiH, u okviru projekta „Reforme za integritet medija i slobodu govora“ koji finansira Evropska unija. Skupovi sa novinarima, medijskim radnicima i predstavnicima institucija održavaju se širom zemlje, a cilj je razgovor o zakonskom okviru koji bi trebalo da zaštiti medijske slobode.
Godinama najavljivani ključni zakoni
Moderator Tarik Moćević rekao je da se o nekoliko važnih zakona govori godinama – o Zakonu o elektronskim komunikacijama i medijima, o statusu medija uopšte, o transparentnosti vlasništva, ali i o onome što je najvažnije, a to je položaj i bezbjednost novinara.
On je naveo da su tokom debata slušali i teške priče, od prijetnji konkretnim fizičkim napadima do drugih oblika pritisaka, među kojima je i korišćenje ličnih i privatnih stvari novinara, i to zbog njihovog pisanja. Posebno je pomenuo pritiske kroz takozvane slep tužbe, čiji je cilj da se medijima oteža rad, pa i da dovede do njihovog gašenja.
Nadležnost se prebacuje sa jednog nivoa na drugi
Iz Mediacentra kažu da sve te probleme pokušavaju da sagledaju u jednom kontekstu i da o njima razgovaraju sa predstavnicima vlasti, kako bi se konačno znalo koji zakoni i koje institucije treba da zaštite novinare. Kako navode, i po tom pitanju u BiH se odgovornost prebacuje sa jednog nivoa vlasti na drugi.
Saradnju sa Ministarstvom saobraćaja i komunikacija BiH ocjenjuju kao vrlo otvorenu i korektnu, ali napominju da na terenu ili dolazi do izražaja fragmentirana nadležnost, odnosno prebacivanje lopte, ili institucije ne mogu da preuzmu odgovornost za oblasti za koje nisu nadležne, ili jednostavno nedostaje politička volja.
Kako je rečeno, debate su počele prije izbora i nastavljaju se i sada, jer organizatori žele da sve sugestije i komentare novinara sa terena iskoriste za zagovaranje ključnih reformi koje će čekati spremne nove vlasti kada budu formirane.
Dijalog sa institucijama i govor mržnje
Na skupu je ocijenjeno i da je značajno to što se, osim razmjene iskustava, traže i konkretna rješenja za unapređenje i zaštitu medijskog sektora, a time i osnovnog ljudskog prava na informisanje, kao i javnog interesa građana. Naglašena je potreba za dijalogom sa institucijama koje bi trebalo da rade u korist zaštite javne riječi i nulte stope tolerancije prema bilo kojem obliku netrpeljivosti ili govora mržnje, kojem se, kako je rečeno, nažalost svjedoči i u medijima u BiH.
Kleveta, tužbe i autocenzura
Pitanje odgovornosti za izgovorenu riječ jedno je od najosjetljivijih. U Mediacentru navode da imaju pritužbe novinara da se kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj ponekad zloupotrebljava, što dovodi do autocenzure u medijima, ali i do autocenzure samih novinara.
