Politički dogovori u BiH otvaraju vrata za povratak stare koalicije
Nakon što su izborni rezultati postali poznati, politički dogovori u BiH i međustranačka usaglašavanja došli su u središte pažnje, a kao najizvjesniji scenario nameće se sklapanje saveza između SNSD-a, HDZ-a i SDA, koji mnogi pamte i po ranijem uvođenju nameta na gorivo.
Pomenuta saradnja ove tri političke partije prije nekoliko godina donijela je uvođenje akciza od 30 feninga po litru goriva, pod obrazloženjem da će se prikupljena sredstva usmjeriti u izgradnju autoputeva. Posljedice takvih odluka građani i danas osjećaju kroz povećane troškove, a sada se ponovo postavlja pitanje raspodjele funkcija i obaveza.
Poznata lica u pregovorima
Novinar Mladen Bubonjić ocjenjuje da je neophodno sačekati rasplet unutar bošnjačkog političkog bloka prije konačnog dogovora. Prema njegovim riječima, ulazak SNSD-a iz Republike Srpske i HDZ-a kao predstavnika Hrvata je nesumnjiv, dok se sa bošnjačke strane očekuje SDA, ali i dodatni partner čiji će izbor zavisiti od prihvatljivosti ostalim članovima većine.
Sa druge strane, politička analitičarka Vildana Selimbegović smatra da je blok koji čine SNSD, HDZ i SDA siguran dio buduće vlasti. Ipak, ona naglašava potrebu da se, uz sam koalicioni sporazum, precizno potpišu i ciljevi djelovanja, pri čemu ističe da novinari trebaju pratiti njihovu realizaciju.
Pitanje reformi i evropskog puta
Kada je riječ o kretanju zemlje prema Evropskoj uniji, dosadašnja praksa pokazala je jaz između potpisanih obaveza i konkretnih djela na terenu. Bubonjić smatra da Milorad Dodik neće posezati za blokadama evropskog puta bez snažne podrške iz Srbije, napominjući da nova vlast u Srbiji podržava Republiku Srpsku, ali ne i režim Milorada Dodika, uz opasku da bi blokade mogle biti nastavljene ukoliko ne dođe do promjena.
Istovremeno, Selimbegović ukazuje na odgovornost HDZ-a, navodeći da veći dio članstva te stranke posjeduje i državljanstvo Hrvatske, te da od Dragana Čovića treba tražiti odgovor na pitanje zbog čega podržava članstvo gradova poput Zagreba i Splita u Evropskoj uniji, dok Mostar i Čitluk ostaju po strani.
Za sada konačan sastav i termin formiranja vlasti na nivou zajedničkih institucija ostaju nepoznanica, uz mogućnost da se osnovnoj trojci pridruži još neka politička opcija.
