Kako rijeka Trebišnjica putuje kroz hercegovačko podzemlje
Kao jedna od najdužih ponornica na planeti, rijeka Trebišnjica predstavlja izuzetan prirodni fenomen čije vode prelaze dug put na površini i pod zemljom. Njen tok na suncu dugačak je 96,5 kilometara, nakon čega ponire i prelazi još približno 90 kilometara kroz krečnjačke lavirinte, stvarajući jedinstven hidrološki sistem ukupne dužine oko 187 kilometara.
Prirodni putevi i ponori u kršu
Voda koja nestaje u kraškom tlu istočne Hercegovine ne vraća se na površinu na samo jednom mjestu, već izbija na tri potpuno različite lokacije. Jedan dio se pojavljuje na izvoru rijeke Omble u blizini Dubrovnika, drugi kroz podmorska vrela kod Slanog, dok treći krak izbija na vrelu kod Čapljine u slivu Neretve. Kroz milenijume, voda je u krečnjačkim stijenama izdubila brojne pukotine, pećine i kanale. Glavna mjesta poniranja nalaze se u Cerničkom i Fatničkom polju, kao i u donjem dijelu Popovog polja uz samu granicu sa Hrvatskom, gdje su smješteni veliki ponori Doljašnica i Ponikva. Samo od Fatničkog polja do izvorišta kod Bileće voda ispod površine pređe razdaljinu od oko 30 kilometara, dok kratka rijeka Ombla, duga tek tridesetak metara, bilježi prosječan protok od čak 24 kubna metra u sekundi.
Preuređenje korita i energetska snaga
Nekada je Popovo polje svake jeseni i zime mjesecima bivalo poplavljeno, pa su okolna sela živjela u skladu sa ritmom sezonskog jezera koje se redovno pojavljivalo i povlačilo. Međutim, izgradnjom hidroenergetskih objekata ovaj prostor je drastično izmijenjen. Podizanjem brane Grnčarevo u blizini Bileće 1967. godine stvoreno je Bilećko jezero, koje zahvata površinu od 33 kvadratna kilometra i dostiže dubinu do 104 metra. Kako bi se spriječilo gubljenje vode u manjim ponorima, korito kroz Popovo polje je 1979. godine obloženo betonom u dužini od 67 kilometara. Danas se voda sistemom tunela usmjerava prema hidroelektranama kod Trebinja, Dubrovnika i Čapljine, pri čemu postrojenja Trebinje i Dubrovnik zajednički proizvedu oko 2,19 milijardi kilovat-sati električne energije godišnje.
Bogatstvo pećinskog svijeta i zaštita UNESCO-a
Pored hidroenergetskog značaja, podzemni sistem ovog kraja stanište je nevjerovatnog biodiverziteta. U pećini Vjetrenica, koja se nalazi kod Zavale na samom rubu Popovog polja, zabilježeno je više od 200 različitih životinjskih vrsta, a približno 37 njih je upravo na ovom lokalitetu prvi put opisano. Zahvaljujući svojoj izuzetnoj vrijednosti, Vjetrenica je 2024. godine uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Zbog svih ovih specifičnosti, hidrolozi Trebišnjicu ne posmatraju samo kao običan riječni tok, već kao složen sistem koji spaja kraška polja, podzemne kanale i more preko granice Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
