Kako pametni uređaji mogu postati meta hakera i koliki je rizik za domaćinstva
Nakon što su zabilježeni udari na rashladne sisteme u evropskim trgovinama, ponovo se otvorilo pitanje koliko su pametni uređaji u svakodnevnoj upotrebi zapravo zaštićeni od upada sa interneta. Stručnjaci upozoravaju da svaki aparat koji ima mrežnu vezu može biti ranjiv ukoliko posjeduje bezbjednosne propuste koje napadači mogu iskoristiti.
Hakerski udari na rashladne sisteme širom Evrope
Nedavni incidenti u nekoliko evropskih zemalja pokazali su ozbiljnost ovakvih upada. Hakeri su onemogućili normalan rad rashladnih postrojenja u supermarketima u Švedskoj, Belgiji, Luksemburgu, Irskoj, Estoniji, Holandiji i Finskoj. U pojedinim prodajnim objektima temperature u zamrzivačima podigle su se čak do 50 stepeni Celzijusa, zbog čega je osoblje moralo da baci cjelokupne zalihe hrane. Među pogođenim lancima našli su se švedski ICA i Kup, kao i belgijski Delez i Karfur.
Sličan scenario zabilježen je prošlog mjeseca u Francuskoj, gdje je zagrijavanje komora u stotinama prodavnica dovelo do propadanja namirnica, pa čak i do izbijanja požara, kako prenosi Rojters. Takođe, tokom avgusta su i u američkim vojnim bazama zabilježeni neuobičajeni kvarovi zamrzivača koji su uništili zalihe hrane, a tamošnji Pentagon istražuje da li iza toga stoje sajber napadi, mada povezanost sa događajima u Evropi još nije potvrđena.
Koja je kućna oprema najviše izložena riziku
Teoretski gledano, svaki uređaj spojen na globalnu mrežu može se naći na udaru ako softver nije adekvatno zaštićen ili redovno ažuriran. Još 2015. godine na stručnoj konferenciji u Las Vegasu prikazano je kompromitovanje Samsungovog pametnog hladnjaka i presretanje mrežnog saobraćaja. Ipak, cilj upada često nije sam aparat, već krađa korisničkih podataka ili stvaranje prolaza do drugih računara na istoj mreži.
Najosjetljiviji su aparati kojima se upravlja na daljinu, poput bezbjednosnih kamera, alarmnih instalacija, pametnih brava i termostata za grijanje. Preuzimanjem kontrole napadači mogu pratiti dešavanja u prostoru, slušati razgovore preko mikrofona ili mijenjati temperaturna podešavanja. Ipak, industrijski podaci pokazuju da više od tri četvrtine napada cilja mrežne rutere, jer upravo oni usmjeravaju kompletan saobraćaj u jednom domaćinstvu.
Propusti kod automobila i infrastrukturnih sistema
Mogućnost upada dokazana je i kod savremenih vozila. Istraživači su još 2015. uspjeli da na daljinu utiču na funkcije jednog džipa tokom vožnje preko multimedijalnog sistema, što je pokrenulo opoziv oko 1,4 miliona vozila radi popravke softvera. Godinama kasnije uočen je i propust kod pojedinih Kijinih modela koji je omogućavao otključavanje i pokretanje samo na osnovu registarskih tablica, ali je proizvođač brzo otklonio nedostatak.
Kritična infrastruktura, poput elektroenergetskih mreža i postrojenja za vodosnabdijevanje, takođe može biti ugrožena. Međutim, takva postrojenja posjeduju znatno složenije nivoe zaštite, poseban nadzor i rezervne sisteme koji sprečavaju teže posljedice pojedinačnih kvarova, što važi i za vazduhoplovstvo.
Osnovni koraci za zaštitu mrežnih uređaja
Kako bi se smanjila opasnost od neželjenih upada, osnovna preporuka stručnjaka jeste obavezna zamjena fabričkih lozinki na svim novim uređajima. Korišćenje različitih šifara za različite servise sprečava lančani gubitak kontrole nad nalozima.
Pored toga, neophodno je aktivirati dvofaktorsku autentifikaciju na svim platformama koje to omogućavaju i redovno preuzimati zvanične bezbjednosne nadogradnje softvera koje objavljuju proizvođači.
