Studentska lista traži korjenite promjene radnog zakonodavstva
Studentska lista objavila je svoj programski dokument za oblast radnih i socijalnih pitanja, u kojem ističe da su važeći propisi u Srbiji među najnepovoljnijim za zaposlene na evropskom kontinentu, te da se postojeća zakonska rješenja u praksi često nekažnjeno krše.
Prekid prakse jeftine radne snage
U dokumentu se trenutno stanje opisuje kao svojevrsno obaranje standarda, pri čemu privlačenje stranog kapitala počiva na slabo plaćenom i nezaštićenom radu. Kako se napominje, strani investitori nerijetko napuštaju zemlju čim prestane isplata državnih subvencija, dok istovremeno savjesni domaći privrednici snose velika opterećenja. Kao odgovor na to, predlaže se vraćanje rada u okvire formalnog radnog odnosa, uz puno usklađivanje sa međunarodnim normama Ujedinjenih nacija, Međunarodne organizacije rada i standardima koje primjenjuje Evropska unija.
Predstavnici liste zastupaju stav da privređivanje i primanja moraju obezbijediti dostojanstven život zaposlenom i njegovoj porodici. Zbog toga se zalažu da se nakon dvanaest mjeseci neprekidnog angažmana obavezno potpisuje ugovor na neodređeno vrijeme, uz isplatu regresa i toplog obroka. Takođe se predlaže uvođenje socijalne penzije za lica starija od 65 godina koja nemaju radni staž, kao i ukidanje dosadašnjih uslovljavanja pri dodjeli socijalne pomoći.
Sigurnost na poslu i ograničavanje ugovora na određeno
Planom je predviđeno da se definicija zaposlenog znatno proširi kako bi osnovna radna prava dobili i oni koji rade po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima ili preko omladinskih zadruga. Za poslove koji po svojoj prirodi imaju karakteristike trajnog zavisnog rada zahtijevaće se sklapanje ugovora o radu, dok bi se angažman preko agencija sveo isključivo na opravdane slučajeve, čime bi se spriječilo izbjegavanje kolektivnih ugovora putem podizvođača.
Zaštita je predviđena i za radnike na digitalnim platformama i samozaposlene bez podređenih radnika, a sezonski poslovi bi se uredili Zakonom o radu i ograničili na najduže devet mjeseci tokom jedne kalendarske godine. Praktični rad i pripravnički staž za mlade trajao bi maksimalno šest mjeseci kod jednog poslodavca, uz jasan mentorski program i obrazovni sadržaj. Predviđena je i stroža kontrola pri zapošljavanju strane radne snage radi sprečavanja dampinga plata, uz obezbjeđivanje pravne pomoći i prevodilaca za te radnike.
Kada je riječ o trajanju zaposlenja, opšti rok za rad na određeno vrijeme bio bi skraćen na maksimalno godinu dana, uz mogućnost sklapanja najviše četiri takva ugovora za isto radno mjesto. Izuzetak bi predstavljala zamjena privremeno odsutnog radnika, koja bi mogla trajati do tri godine, a ugovor bi se automatski produžavao tokom opravdanog bolovanja. U slučaju proglašenja tehnološkog viška, predviđena je zabrana popunjavanja istih pozicija novim radnicima u trajanju od šest mjeseci, dok bi prinudno potpisani sporazumni raskidi ugovora bili proglašeni ništavim.
Veće zarade, naknade i ograničenje radnog vremena
Prijedlog sadrži i mehanizme za usklađivanje minimalne plate sa realnim životnim troškovima i stopom inflacije, kao i poreske olakšice za niža primanja i izdržavane članove domaćinstva. Prema ovom planu, naknada za topli obrok morala bi iznositi najmanje 10 odsto prosječne plate isplaćene kod poslodavca u prethodnom mjesecu i ne manje od 20 odsto republičkog minimalca. Za regres bi se garantovao iznos najmanje u visini minimalne zarade, odnosno jedne prosječne zarade kod poslodavca.
Planirani su i fiksni procenti za dodatke na osnovnu platu: 150 odsto za rad tokom neradnih praznika, po 50 odsto za noćne i prekovremene časove, 110 odsto za rad nedjeljom, 30 odsto za rad u smjenama i 26 odsto za terenski rad. Za svaku godinu radnog staža dodatak za minuli rad iznosio bi najmanje 0,5 odsto osnovice. Uz to, prekovremeni angažman bio bi limitiran na najviše osam časova sedmično i 12 časova rada dnevno, uz obavezu poslodavca da raspored smjena dostavi najmanje sedam dana ranije i prizna radnicima pravo na isključenje sa poslovnih komunikacija po isteku radnog vremena.
