Profesor Stefan Surlić: Snažan odnos Beograda i Banjaluke traži jake institucije
Povezanost i međusobni odnos Beograda i Banjaluke biće na najvišem nivou tek kada u potpunosti dobije institucionalni karakter i prestane da se oslanja na pojedince, političke partije ili lične interese, ocijenio je profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Stefan Surlić tokom gostovanja u emisiji „MAT“ na BN televiziji.
Komentarišući regionalne prilike, Surlić je naglasio da će predstojeća vlast u Srbiji štititi Republiku Srpsku i razvijati najčvršće veze sa njom, ali uz uvažavanje suvereniteta Bosne i Hercegovine i stalno ohrabrivanje razgovora između sva tri naroda.
Programski ciljevi i položaj Republike Srpske
Analizirajući politički manifest i programska opredjeljenja Studentske liste, profesor je naveo da je očuvanje pozicije Republike Srpske postavljeno među glavne prioritete u spoljnoj politici, sa težnjom da međudržavna granica bude spona, a ne prepreka.
Prema njegovim riječima, ta organizacija je jasno precizirala namjeru da se na međunarodnoj sceni otvori pitanje primjene Bonskih ovlašćenja, kao i same funkcije visokog predstavnika, što u suštini predstavlja korak ka zaštiti Srpske.
Generacijski jaz i potreba za dijalogom
Pored odbrane institucionalnog položaja Republike Srpske, Surlić je kao ključni uslov za stabilnu budućnost istakao neophodnost pokretanja srpsko-bošnjačkog dijaloga radi prevazilaženja tereta prošlosti. Pritom je skrenuo pažnju na zabrinjavajući podatak iz istraživanja prema kojem mlađi naraštaji pokazuju veći stepen radikalizma u poređenju sa učesnicima ratnih dešavanja.
On je ukazao na apsurdnu okolnost da nekadašnji suparnici iz sukoba danas bez problema dijele televizijske studije i vode komšijske razgovore, dok se mladi, koji nemaju nikakvog povoda za netrpeljivost, međusobno udaljavaju. Zbog toga je uputio apel omladini da ne pristaje na manipulacije političkih struktura koje takve tenzije koriste za sopstveni profit.
Pitanje političke korupcije i preletača
Osvrćući se na izjave Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, o težnji ka još tješnjoj saradnji sa Studentskom listom uprkos ranijoj podršci Aleksandru Vučiću, beogradski profesor je takvo ponašanje opisao kao strategiju političkog preživljavanja na koju su birači već navikli. Takođe je upozorio na opasnu normalizaciju političke korupcije, podsjetivši na situaciju u kojoj se u javnosti pojavio papir sa imenima osoba koje mijenjaju stranački dres.
Surlić je izrazio čuđenje što izostaje šira osuda javnosti, kao i pravovremena reakcija pravosudnih organa, odnosno tužilaštva i sudstva, u trenucima kada sami akteri praktično na papiru demonstriraju postojanje političke korupcije.
Promjene u Vašingtonu i rizici lobiranja
Govoreći o diplomatskim aktivnostima i lobiranju vlasti iz Banjaluke u Sjedinjenim Američkim Državama, Surlić je iznio stav da je ta praksa donijela korist prvenstveno Miloradu Dodiku kroz skidanje sankcija, dok sama Republika Srpska od toga nije imala opipljivih rezultata. Upozorio je da nova većina demokrata u američkom Kongresu stvara drugačije međunarodne okolnosti u kojima bi dosadašnji pristup mogao donijeti štetne posljedice.
Kao potvrdu promjene kursa naveo je i izjavu šefa njemačke diplomatije Vadefula o planovima Evropske unije da usaglasi politiku sa novom američkom administracijom i insistira na svom predstavniku, zbog čega je zaključio da je u spoljnopolitičkim potezima neophodan maksimalan oprez.
