Aljoša Borković oslobođen optužbi za lažne dojave o bombama u Banjaluci

Poznati haker Aljoša Borković oslobođen je u Okružnom sudu u Banjaluci optužbi da je upućivao lažne dojave o postavljenim eksplozivnim napravama u ugostiteljskim objektima „Bizar“ i „Kafana“, te da je pokušao iznuditi novac od vlasnika ovih lokala Nevenka Brkljača.
Presudu je donijelo sudsko vijeće kojim je predsjedavao sudija Dalibor Vrećo. Borković se teretio za produženo krivično djelo lažno prijavljivanje krivičnog djela i pokušaj iznude, ali je sud zaključio da tužilaštvo nije uspjelo dokazati njegovu krivicu, odnosno da je upravo on izvršilac djela iz optužnice.
Nedostatak direktnih dokaza
Sudija Vrećo je u obrazloženju naveo da je tužilaštvo dokazalo samo postojanje izvršenih krivičnih djela, ali ne i odgovornost optuženog. Kako je istakao, ponuđeni dokazi imaju isključivo snagu indicija na kojima se ne može temeljiti osuđujuća presuda. Pored toga, naglašeno je da tužilaštvo nije dokazalo čiji je broj telefona sa kojeg je upućena sporna poruka, niti je utvrđeno ko je vlasnik bitkoin adrese na koju je tražena uplata novca.
Sam Borković je tokom postupka tvrdio da nije počinio djela koja mu se stavljaju na teret, navodeći da mu je cijeli slučaj namjestila bivša supruga. Presuda nije pravosnažna, a tužilac Slobodan Salić najavio je ulaganje žalbe. Troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžeta, dok je oštećeni upućen na parnicu radi ostvarivanja odštetnog zahtjeva.
Navodi optužnice i prijetnje preko aplikacije
Prema navodima optužnice banjalučkog Okružnog tužilaštva, Borković je od 25. decembra 2021. do 17. januara 2022. godine u više navrata pozivao Policijsku upravu Banjaluka i puštao zvučne zapise tvrdeći da su u lokalima postavljene bombe. Nakon toga je od vlasnika Nevenka Brkljača, putem aplikacije Viber sa naloga „dimitri“, zahtijevao 40.000 evra u kriptovaluti bitkoin kako bi obustavio dojave, uz prijetnje da će u slučaju odugovlačenja ili prijavljivanja policiji posljedice biti znatno teže.
Vlasnik lokala ove zahtjeve nije ispunio, a usljed policijskih protivdiverzionih pregleda i prekida rada objekata pravnom licu u njegovom vlasništvu pričinjena je materijalna šteta u iznosu od 35.000 KM. Brkljač je tokom svjedočenja izjavio da optuženog poznaje jer je posjećivao njegove objekte, ali da u početku nije sumnjao na njega kada su počele stizati ucjenjivačke poruke.
Ranije osude za sajber kriminal
Aljoša Borković je odranije poznat organima gonjenja zbog računarskog kriminala i više puta je hapšen. Tokom 2025. godine pravosnažno je osuđen na godinu dana zatvora i novčanu kaznu od 50.000 KM nakon sporazuma o priznanju krivice za neovlašten pristup zaštićenim sistemima, kompjutersku prevaru, zloupotrebu ličnih podataka i pokušaj ucjene.
Tada su mete napada bile Tehnički remont Bratunac, Klinika „Kostić“, advokatica Vasvija Vidović i Ivan Begić, od kojih je takođe potraživao novac u bitkoinima. Borković je hapšen i u Hrvatskoj, povezivan je sa međunarodnim hakerskim grupama, a ranije je bio osumnjičen i za lažno predstavljanje kao policajac uz posjedovanje falsifikovanih legitimacija Vlade Republike Srpske i MUP-a Srbije.






