Kako Šveđani griju domove: gradske toplane za više od 90 posto zgrada

Šveđani griju domove gotovo bez fosilnih goriva, iako im zime traju dugo i donose niske temperature. Manje od pet posto energije za grijanje u toj zemlji dolazi iz fosilnih izvora, a najveći dio posla obavljaju gradske toplane, koje toplotom snabdijevaju više od 90 posto stambenih zgrada.
Prema podacima evropskog udruženja toplana Euroheat & Power, daljinsko grijanje u Švedskoj pokriva oko polovine ukupnih potreba za toplotom, dok u stambenim zgradama taj udio prelazi 90 posto. Porodične kuće se, pak, uglavnom griju na struju, najčešće preko toplotnih pumpi, ali i na biomasu.
Toplane su nekada sagorijevale naftu
Švedski sistemi daljinskog grijanja nekada su radili na naftu, a danas se oslanjaju na biomasu, otpadnu toplotu iz industrije i kogeneraciju. Podaci Stockholmskog instituta za okoliš (SEI) pokazuju da fosilna goriva učestvuju sa manje od pet posto u energiji za grijanje, što Švedskoj daje najveći udio obnovljive energije za grijanje u Evropskoj uniji.
Debela izolacija i trostruko staklo
Drugi dio švedskog recepta je izolacija. Kuće se grade sa debelim slojem izolacije i prozorima sa trostrukim staklom, a mnoge imaju i ventilaciju sa povratom toplote, koja vazduh koji izlazi iz stana koristi da zagrije svježi vazduh koji ulazi.
U domovima su česti i pametni termostati, koji noću i dok nikoga nema kod kuće spuštaju temperaturu, kao i grijanje po prostorijama, tako da se griju samo one koje se koriste.
Šta se može primijeniti kod nas
Daljinsko grijanje i toplotne pumpe zahtijevaju velike zahvate, ali dio švedskih navika ne košta mnogo. Prvi korak je zaptivanje prozora i vrata trakama protiv propuha.
Umjesto stalno odškrinutog prozora, preporučuje se kratko i intenzivno provjetravanje. U spavaćoj sobi i u prostorijama koje se ne koriste temperatura može biti niža.
Važno je i da radijatori ne budu prekriveni namještajem, zavjesama ili vešom koji se suši, jer se u tom slučaju toplota ne širi kroz prostoriju.






