Društvo

Zašto je žito za Aranđelovdan obavezno na trpezi: Crkva otklanja čestu zabludu vjernika

Proslava Sabora Svetog arhangela Mihaila, praznika u narodu poznatog kao Aranđelovdan, koji se obilježava 21. novembra, često među vjernicima pokreće raspravu o tome da li se priprema žito za Aranđelovdan ili se trpeza postavlja bez slavskog koljiva.

Sveti arhangel Mihailo u hrišćanskoj tradiciji zauzima posebno mjesto kao predvodnik nebeskih sila, vođa anđela i nepokolebljivi zaštitnik istine, pravde i vjere. Zbog njegove snage i uloge borca protiv zla, mnoge pravoslavne porodice u Srbiji i dijaspori slave ovog arhangela kao svog nebeskog zaštitnika, a pripreme za doček gostiju obuhvataju slavski kolač, svijeću, tamjan i vino.

Korijeni zablude o živom svetitelju

U pojedinim krajevima ustalio se običaj da se slavsko žito ne kuva za ovaj praznik. To uvjerenje potiče iz narodnog predanja prema kojem arhangel Mihailo nije umro, pa mnogi smatraju da mu ne treba prinositi pšenicu koja označava vaskrsenje i prelazak duše u vječni život.

Riječi patrijarha Pavla o slavskom koljivu

Međutim, crkveno učenje jasno objašnjava smisao ovog obreda. Patrijarh Pavle svojevremeno je ukazivao na to da se koljivo ne kuva isključivo za upokojene svetitelje, već se prinosi Bogu u slavu, u čast krsnog svetitelja i u spomen na pretke koji su preminuli u pravoslavnoj vjeri.

Kako je govorio patrijarh Pavle, kuvana pšenica nije simbol smrti, već svjedočanstvo života onih koji su živjeli i koji danas žive u vjeri sa Gospodom. Budući da je Bog Tvorac živih, a ne mrtvih, svi svetitelji su živi pred Njim, te stoga ne postoji opravdan razlog da se žito izostavlja sa slavske trpeze.

Sveštenik Jovanović o greškama iz neznanja

Na ovu pojavu osvrnuo se i sveštenik Željko Jovanović, navodeći da hrišćani nerijetko prave propuste ne iz navike, već zbog nedovoljne upućenosti. On je naveo primjere u kojima se u vrijeme posta slavi mrsno ili se za Aranđelovdan izbjegava koljivo pod izgovorom da je riječ o živom svecu.

Sveštenik Jovanović je naglasio da pred Gospodom nema podjele na žive i mrtve svetitelje i da je žito obavezno za svaku slavu, uključujući i praznik posvećen arhangelu Mihailu. Kao što se zrno pšenice spušta u zemlju da bi iz njega iznikao novi klas, tako i priprema žita simbolizuje vjeru da će upokojeni vaskrsnuti na dan Strašnog suda. On je poručio da običaje predaka treba slijediti u onome što je ispravno, dok pogrešna shvatanja treba mijenjati i usklađivati sa crkvenim pravilima.

Izvor
BanjaLuka.net

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button