Polarni vrtlog: Šta je to i zašto nema razloga za paniku?
Nedim Sladić napisao je na Facebooku post o polarnom vrtlogu
Posljednjih dana u medijima se mogu čuti uveličane najave o polarnom vrtlogu i njegovom utjecaju na vrijeme u Europi. Međutim, svake godine početkom jeseni na visini od oko 30 kilometara formira se polarni vrtlog – polarna ciklona ispunjena vrlo hladnim zrakom. Ovo je prirodna posljedica smanjenja ugla Sunca i manjeg zagrijavanja polarnih područja.
Polarni vrtlog je najizraženiji početkom godine, kada su polarna područja u potpunom mraku, a temperaturna razlika između tropskih i polarnih regija doprinosi njegovom jačanju. Oko polarnog vrtloga kruži snažna mlazna struja koja sprječava da se hladan zrak prelije u niže slojeve atmosfere, čime se izbjegavaju ozbiljne posljedice po ljudsko zdravlje.
Polarni vrtlog kao hobotnica
Polarni vrtlog može se zamisliti kao hobotnica koja drži svoje pipke u sebi. Kada je vrtlog jak i kompaktan, mlazna struja ostaje ravna i ne dopušta ekstremno hladnom zraku da se širi. Na taj način, većina kontinenta ostaje zaštićena od velikih hladnoća.
Međutim, izraženiji uzlazni transport toplijeg zraka iz troposfere može poremetiti vrtlog i oslabiti ga, što može dovesti do oslobađanja hladnijeg zraka. Ovo se često događa kako proljeće dolazi, kada ugao Sunca raste, a temperaturne razlike se smanjuju.
Jednostavnije rečeno, polarni vrtlog možemo zamisliti kao teglu s kompresiranim zrakom i poklopcem koji ga drži. Mlazna struja djeluje kao taj poklopac, sprečavajući izlazak hladnog zraka. Iako se povremeno taj “poklopac” popusti zbog različitih faktora, to ne znači da će hladni zrak uvijek stići do naših područja.
Zaključak
Polarni vrtlog nije razlog za paniku, jer njegovo disintegrisanje nije garancija da će hladniji zrak doprijeti do naših krajeva. On je prirodan fenomen koji se svake godine događa, a utjecaji koje ima na vrijeme su složeni i nepredvidljivi.
