Ovo je, u suštini, stav stručnjaka koji kažu da je sve češće padanje optužnica, opstruisanje i čuvanje predmeta po ladicama i ne pokretanje krupnih istraga u BiH postalo zabrinjavajuće, posebno zbog toga što niko i pored vidljivih propusta nije pozvan na odgovornost.
Greške i propusti
Optužnica za predmet “Gibraltar”, za slučajeve Dženana Memića i Davida Dragičevića, afera “Reket”, greške u slučaju “Pandora” i brojne od suda odbijene i nepotvrđene optužnice samo su dio propusta tužilaca u Bosni i Hercegovini zbog kojih niko nije odgovarao.
O njihovom neradu dovoljno govori i podatak, mada ne zvaničan, da među oko 60 tužilaca u Tužilaštvu BiH ima i onih kojima duže od godinu dana nije potvrđena nijedna optužnica.
“Danas imamo mješavinu tužilačkih i policijskih istraga, pri čemu dominira policija, koja manipuliše tužilaštvom. Tužilaštvo, s druge strane, uspostavlja vrlo ozbiljan mehanizam autocenzure i istraga od političke moći da otvori ozbiljne istrage. Imamo i problem što sudije i tužioce biraju doživotno i samim tim dajemo im odriješene ruke u principu ‘radite šta hoćete, niko vas ne može smijeniti’. Prva faza bi bila ograničavanje mandata i onda da se kroz njihov rad ocjenjuje da li treba da dobiju novi mandat ili ne”, rekao je Krstan Simić, pravnik i bivši sudija Ustavnog suda BiH.
Inače, u BiH trenutno na odgovornost tužioce može pozvati jedino Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) preko Kancelarije disciplinskog tužioca, ali brojni slučajevi propusta u radu ostali su nekažnjeni.
O neradu pojedinih tužilaca nikada nije ni bilo riječi, a kako naglašavaju pojedinci, i brojni slučajevi koji su otvarani pretvarani su u političke ili lične obračune.
“Mehanizam da budu kažnjeni propusti i nerad tužilaca postoji, a to je disciplinska komisija, koja ne radi svoj posao. Oni su spori, a i ne znaju raditi svoj posao. Suština je u tome da je sve do ljudi. Postoje mogućnosti, samo je pitanje volje”, rekao je Vlado Adamović, advokat i bivši sudija Suda BiH.
Kriva reforma
Stručnjaci ističu i to da je reforma pravosuđa BiH nametnula standarde za koje kao društvo nismo bili zreli, te da je problem i u tome što društvo tužiocima nije obezbijedilo sve potrebne resurse, zbog čega je i povjerenje u pravosuđe generalno u BiH među najnižim u Evropi.
Kao primjer navode da u Evropi preko 70 odsto građana vjeruje pravosuđu, u Danskoj čak 91 odsto, dok je u BiH ali i regionu to na nivou od oko 20 odsto.
“Mi smo jedino društvo u regionu, pa i u Evropi možda, gdje nemate tonsko snimanje uzimanja izjava i to je nedopustivo u ovom svijetu tehnologija. Možete li misliti koliko to stvara mogućnosti za manipulacije”, rekao je Simić.
