Od 12 učenika do rezultata iznad svjetskog prosjeka: dvije decenije IB programa u banjalučkoj Gimnaziji
Dvije decenije IB programa u banjalučkoj Gimnaziji protekle su od prve generacije koju je činilo samo 12 učenika do rezultata koji su danas iznad svjetskog prosjeka. Kako navodi direktorica škole Živka Bačinski, na samom početku jedno od ključnih pitanja bilo je hoće li program uopšte opstati.
Iza tog uspjeha, prema njenim riječima, stoje dvije godine intenzivnog rada, nastava na engleskom jeziku, samostalna istraživanja učenika i završni ispiti koje ocjenjuju nezavisni ocjenjivači iz cijelog svijeta. IB Diploma Programme u školu je uveden 2006. godine i učenicima donosi međunarodno priznato obrazovanje, ali od njih zahtijeva i mnogo više od pukog savladavanja gradiva za sljedeću ocjenu.
Inicijativa nastala po ugledu na sarajevsku gimnaziju
Pokretač uvođenja programa bila je tadašnja direktorica Slavica Ivošević, koja se ugledala na Drugu sarajevsku gimnaziju. Pred školu je tada postavljen niz zadataka – trebalo je obezbijediti obuku profesora, uspostaviti drugačiji način nastave i uvjeriti prve generacije da je vrijedno krenuti tim putem.
„Počeci su bili teški. Kako će to opstati? Nije to bilo kao sada kada je sve mnogo jasnije. Ali u cilju i same škole bilo je da zaživi jedan takav program“, kazala je Bačinski.
Profesori su se usavršavali i van zemlje
Promjena je za nastavnike značila ozbiljne pripreme i usavršavanje izvan zemlje. Bačinski podsjeća da su profesori tada putovali na seminare u Sarajevo, dok su oni koji su se prijavili za IB odlazili i na međunarodne edukacije u Atinu, Njemačku i Španiju, ne bi li dobili licencu za predavanje u tom programu. U prvim godinama u školi su radili i profesori stranci, dok program nije potpuno zaživio.
Od 12 učenika koliko je imala prva generacija, program je izrastao u stabilno odjeljenje u kojem broj učenika varira između 16 i 32.
Kritičko mišljenje umjesto učenja napamet
Koordinatorica programa Katarina Dodik objašnjava razliku kroz način na koji učenici dolaze do znanja. „Naš cilj nije da učenici napamet uče činjenice, već da razviju kritičko i analitičko mišljenje“, kaže Dodik.
Program se pohađa tokom trećeg i četvrtog razreda. Nastava se odvija na engleskom jeziku, a učenici biraju šest predmeta – tri na višem i tri na standardnom nivou. Uz njih su obavezni Teorija znanja, Produženi esej i CAS.
