Ilindan u srpskoj tradiciji: Med za zdravlje, grom kao upozorenje
Srpska pravoslavna crkva i vjernici 2. avgusta obilježavaju Svetog proroka Iliju, jednog od najpoštovanijih starozavjetnih svetitelja. Ilindan u srpskoj tradiciji prati niz običaja, vjerovanja i zabrana koji se prenose s koljena na koljeno.
Gromovnik koji vlada nebom
Narodno predanje kaže da Sveti Ilija u vatrenim kolima prolazi nebom, a grmljavina i munje znak su njegove snage. Zato se smatra da na današnji dan ne treba izazivati njegovu srdžbu.
Med, vašari i sabori
Jedna od najpoznatijih praksi na Svetog Iliju jeste uzimanje kašičice meda. Vjeruje se da med na ovaj praznik čuva zdravlje, pa se djeci obrazi mažu medom kako bi cijele godine bila zdrava i rumena. Takođe, na Ilindan se ide u crkvu, a u mnogim mjestima održavaju se vašari, sabori i crkvene slave.
Zabrane i narodna predskazanja
Narodno vjerovanje nalaže da se na ovaj praznik ne radi u polju: ne kosi se, ne žanje i ne ulazi u vinograde, jer se smatra da bi grom mogao uništiti ljetinu. Poslije Ilindana, takođe, ne preporučuje se kupanje u rijekama i jezerima, pošto se vjeruje da je ljeto na izmaku i da je voda sve hladnija i opasnija. Na ovaj praznik treba izbjegavati svađe, ljutnju i teške riječi, jer one, kako narod kaže, donose nesreću u kuću.
Za Svetog Iliju vezuju se i vremenske najave. Ako na današnji dan grmi, vjeruje se da će rod oraha i lješnika biti slab, a kiša se smatra dobrim znakom i nagovještava plodnu jesen. Poznata je i izreka „Od Svetog Ilije, sunce sve milije”, kojom se podsjeća da ljeto odmiče, dani su sve kraći, a jutra svježija.
Ilindan tako i danas, bez obzira na to koliko neko vjeruje u predanja, zauzima posebno mjesto u srpskim običajima i obilježava se s velikim poštovanjem, prenosi Telegraf.
