Bankarski nameti u Srpskoj rastu od 1. januara, građani bez objašnjenja

Bankarski nameti u Republici Srpskoj ponovo rastu, a novo poskupljenje usluga u velikom broju banaka počinje da se primjenjuje od 1. januara. Riječ je o troškovima koje građani plaćaju bez jasnog objašnjenja zašto im rastu i bez stvarne mogućnosti da na njihovu visinu utiču, upozoravaju oni koji se bave zaštitom potrošača.
Kamate, naknade za održavanje računa, za izdavanje dokumenata i obradu kredita samo su dio stavki koje se redovno uvećavaju, a poskupljenja najčešće prođu bez veće pažnje javnosti. Građaninu u praksi ostaje jedino da promijeni banku, gdje ga uglavnom čekaju slični uslovi.
Ekonomista: ugovori se potpisuju bez čitanja
Ekonomista Igor Gavran smatra da banke svoje klijente zapravo navode na neinformisanost. Kako objašnjava, prilikom zaključivanja bilo kojeg ugovora, bilo da je riječ o štednji, kreditu ili nekom drugom aranžmanu, klijent dobije toliko stranica teksta sa uslovima, pravilima i naknadama da to, kako kaže, nijedan normalan čovjek ne može pročitati.
Gavran napominje da namjera nije da se ti dokumenti pročitaju, nego da se zadovolji forma, a da klijent tek kasnije shvati šta je sve obavezan da plati i koliko je banka zaštitila sebe, a ne njega. Veliki dio naknada koje klijenti u BiH plaćaju je, po njegovoj ocjeni, potpuno neopravdan, a neke bi se mogle nazvati i besmislenim, poput takozvanog održavanja računa, kojih je, kako kaže, sve više i više.
Poskupljenja bez velikih najava
Direktor udruženja građana za zaštitu potrošača Don Murisa Marić ističe da građani mogu tek da istraže u kojoj banci ima najniže kamate pri podizanju kredita, i to ako je u toku neka akcija, jer su razlike u kamatnim stopama među bankama gotovo neprimjetne.
Ona objašnjava da se poskupljenja nameta rade vješto i bez velikih najava, pa informacija o tome nekako ostane po strani i mnogi građani je ne vide, iako svako dobije posebnu poruku kada je riječ o poskupljenju bankarskih usluga. Povećanje koje stupa na snagu 1. januara u mnogim bankama, dodaje, nije vezano samo za održavanje računa, a račun danas mora imati svako ko prima naknadu za rad, penziju i sve ostalo.
Marić podsjeća i na namete koji su došli s onlajn bankarstvom, kao i na sada mnogo veće naknade za tranše prema drugim bankama. Kada se sabere sve što građani tokom godine plaćaju i koliko koriste bankarske usluge, zaključuje, ti nameti nisu mali.
Prava informacija stiže uz prvi izvod
Predsjednica udruženja građana Toper za zaštitu prava potrošača Snežana Šešlija kaže da su nameti zaista visoki i da građanima nije jasno zašto su toliki, jer na jednom žiro računu postoji i po tri ili četiri finansijska izdatka.
Banke se o promjenama oglašavaju, što je činjenično stanje, ali je pitanje koliko su te informacije dostupne građanima. Prava informacija najčešće stigne tek uz prvi izvod, a oni koji račune koriste elektronski dobiju elektronsko obrazloženje da je došlo do poskupljenja, odnosno povećanja. Šešlija ukazuje i na to da su ugovori s bankama u većini slučajeva preopširni i bez jasnih informacija, pa ih treba čitati i tumačiti još dok ste u banci, za šta je potrebno više sati.
Ko kontroliše bankarske namete
Dok banke svoje usluge naplaćuju sve skuplje, otvara se pitanje ko kontroliše te namete i ko štiti građane od neprestanog rasta troškova. Iz udruženja potrošača poručuju da novac koji građani izdvajaju za banke nije sitnica, ali i da su mogućnosti zaštite ograničene i da se u praksi svode na informisanje i biranje banke s nešto povoljnijim uslovima.






