Društvo

Poreska uprava tvrdi: Morate plaćati porez i na doznake iz dijaspore!

I to retroaktivno, od 2013-te godine!

Nedavni potez Poreske uprave FBiH kojim poziva sve poreske obveznike koji primaju uplate iz inostranstva da dođu, prijave i uplate svoj porez na dohodak, uzbunila je mnoge građane. Naime radi se o pozivu koji obuhvata oko 50 000 ljudi, među kojima najvećem broju doznake šalju porodice iz inostranstva.

Pored doznaka iz inostranstva, računica u FBiH govori i da će svaka osoba koja radi kao freelancer, ubuduće platiti 2.5 – 3 puta više poreza na dohodak nego druge osobe koje su zaposlene, iz razloga što vlast želi da oporezuje BRUTO platu freelancera, odnosno ne želi da prizna odbitke.

Loading...

Tragom ove vijesti kontaktirali smo Poresku upravu RS gdje nam je rečeno da je ova zakonska obaveza već od ranije na snazi u RS- radi se o dohotku koji se oporezuje na osnovu Zakona o porezu na dohodak. Po ovom zakonu pored prihoda koje ostvare primjerice freelenceri oporezive i doznake iz dijaspore i to pet godina unazad! Znači ako na današnji dan prijavite da primate pomoć od rodbine platićete porez od 10 posto na iznos koji ste dobijate od 2013. godine.

“Fizička lica-rezidenti Republike Srpske koja prime novac iz inostranstva, prema Zakonu o porezu na dohodak, dužna su prijaviti i platiti porez na ostali dohodak po stopi od 10 odsto. Iz toga proizilazi da su i lica koja dobijaju doznake od rodbine iz inostranstva, dužna prijaviti i platiti porez na ostali dohodak po stopi od 10 odsto. Što se tiče utvrđivanja obaveze, prema Zakonu o poreskom postupku RS, utvrđivanje poreske obaveze rješenjem Poreske uprave može izvršiti u roku od pet godina od dana podnošenja poreske prijave, odnosno od dana dospijeća poreske obaveze, računajući od dana koji je kasnije nastupio”, saopšteno nam je iz Poreske uprave RS.

Nakaradni poreski sistem

Sa ekonomstom Damirom Miljevićem smo razgovarali koliko su ovakva zakonska rješenja opravdana i da li je poreski sistem naše zemlje u funkciji ekonomije i ili se isključivo sveo na prikupljanja što više novca za budžete.

Na samom početku kaže nam da su jedno doznake iz inostranstva koje neko šalje porodici za izdržavanje i one nemaju ili ne bi trebale imati tretman dohotka, nego tretman poklona i to u novcu pa bi trebale podlegati pod zakon o naslijeđivanju i poklonima gdje je poreska stopa takođe 10 posto.

Drugo su, naglašava, uplate iz inostranstva po osnovu nekog obavljenog posla – freelancing, prodaja primjerice umjetničkog djela, taj prihod podpada pod zakon o oporezivanju dohotka i stopa je 10 posto.

“Oporezivati novčanu pomoć porodici iz inostranstva je po meni u sferi zločina protiv čovječnosti a ne poreskog sistema i tu vrstu transakcija ne bi trebalo oporezivati do nekog iznosa. Kad je u pitanju oporezivanje dohotka iz inostranstva tu ima par problema. Prvi je što se ne priznaju troškovi. Jer primjera radi umjetnik iz Banjaluke napravi bronzanu skulpturu i proda je na e-bay za recimo 1000 dolara. Od njega se traži da na to plati 10 posto, odnosno 100 dolara poreza bez priznavanja troškova izrade koji su možda iznosili 500 dolara. Drugi problem je što u Federaciji traže da se na taj iznos plati i 4 posto zdravstvenog osiguranja iako ti ljudi nemaju zdravstveno osiguranje. U RS se sad pojavio i problem da ko god nije zaposlen a stiče prihod po osnovu npr. usluga mora pored poreza da plati i doprinose što je nonsense”, pojašnjava Miljević, napominjući kako je očito da je vlastima samo stalo da uzmu što više novca od građana na bilo koji način ne vodeći uopšte računa o posljedicama.

“Sve što vlasti sada traže od građana je zakonito ali zakoni su loši i tjeraju ljude ili u inostranstvo ili u sivu zonu. Stoga treba mijenjati zakone ukoliko želimo da doznake i dalje stižu i da ljudi i dalje rade kao freelanceri iz ove zemlje”, pojasnio je i kao dobar primjer naveo Srbiju u kojoj neoporezivi dio dohotka iznosi 3 prosječne godišnje plate odnosno u konkretnom slučaju za 2017.godinu 20.000 eura godišnje. Drugim riječima bilo da vam neko šalje novac ili ga sami zarađujete sve dok vam je godišnja zarada ispod 20.000 eura nećete platiti nikakav porez jer se to smatra minimumom za iole normalan život. Za prihode preko 20.000 eura godišnje u Srbiji postoji skala progresivnog oporezivanja. S druge strane u RS je neoporezivi dio sa 200, koliko je ranije iznosio povećan od jula ove godine na 500 KM mjesečno odnosno 6000 KM godišnje, a očito je da se od 500 KM mjesečno ne može obezbjediti koliko-toliko pristojan život.

Sve u svemu, pojašnjava Miljević, ovo je pitanje nakaradnog poreskog sistema u kojem se ne plaća porez na kapital (prihod od dividende i udjela u preduzeću i prihod od kamata), u kojem se sve oporezuje istom stopom (10%) bilo da zarađujete 1000 KM ili 100 miliona jesečno i koji favorizuje bogate u odnosu na siromašne.

Iseljeničke milijarde

Dijaspora u BiH šalje ogroman novac, radi se o milijardama, a tokom prošle godine taj broj je premašio sve dosadašnje.

Naime, kao se navodi u u Godišnjem izvještaju Centralne banke BiH za 2017., u toj godini su doznake iz inozemstva iznosile 2,51 milijardu KM te je u odnosu na prethodnu godinu registrovano povećanje priliva i to za 170,5 milijuna KM (7,2 posto).

Sredstva koja u zemlju ulaze posredstvom doznaka iz inostranstva od 1998. godine se vidi iz sljedeće tabele

Uplate iz dijaspore po godinama

Godina Iznos u milijardama maraka
2017. prvih 6 mjeseci 1,8
2016. 2.apr
2015. 2.apr
2014. 2.mar
2013. 2.feb
2012. 2.jan
2011. 2.jan
2010. 2.0
2009. 2.0
2008. 2.maj
2007. 2.avg
2006. 2.maj
2005. 2.0
2004.
Od 1998. do 2003. na godišnjem nivou stizale su oko 2 milijarde KM 12.0
UKUPNO 45. 4

Izvor
Buka
Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Close
Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!