Slobodan Stanarević: DEMOS će slušati narod, jer samo uz povjerenje građana sve ima smisla

Na prvoj skupštini lokalne organizacije Demokratskog saveza u Banjaluci, 25. januara, uz 141 člana ovog organa, za predsjednika Gradskog odbora DEMOS-a izabran je Slobodan Stanarević, inače načelnik Odjeljenja za prostorno planiranje u banjalučkoj Gradskoj upravi.

Ocjenjujući ovaj skup, predsjednik DEMOS-a Nedeljko Čubrilović nije krio zadovoljstvo zbog Stanarevićevog izbora.

“Očekujemo veoma dobar rezultat na lokalnim izborima 2020. godine. Gradski odbor DEMOS-a predvodiće čovjek koji je ambiciozan i profesionalno ostvaren, što je od izuzetnog značaja za napredak partije”, rekao je Čubrilović.

Tom prilikom, Slobodan Stanarević najavio je da će mu osnovni cilj biti razvoj i napredak ove političke stranke, a u razgovoru za portal opcija.net objasnio je na koji način namjerava da ostvari te namjere i izjasnio se o aktuelnim političkim pitanjima.

Nakon izbora za predsjednika Gradskog odbora DEMOS-a u Banjaluci, najavili ste novine u radu, koji će, osim politike, imati i određena obilježja menadžmenta. Šta to konkretno podrazumijeva?

Posmatrao sam kako funkcioniše većina gradskih odbora u Banjaluci i primijetio da se dosta toga zasniva na radu i političkim platformama koje su stranke definisale kroz svoje programe. Međutim, kao neko ko sada ulazi u politiku, smatram da sve to djeluje nekako „suvo“, odnosno da nedostaje dinamike i rizika. Želim pokušati da građani nalaze rješenja, a ne da im se ona nude, jer tada bi bili i zadovoljniji, a takva rješenja bila bi optimalnija. Politika Gradskog odbora DEMOS-a samo bi filtrirala ideje i predlagala ih za dalju realizaciju. Tako bi sport pripao sportistima, struka stručnjacima, a selo poljoprivrednicima.

Rezultati posljednjih opštih izbora pokazali su jedan paradoks – za razliku od neuspjeha u ostatku RS, kandidati opozicije u Banjaluci imali su učinak koji nije za potcjenjivanje. Kako tumačite taj domet i kako ćete, kao predsjednik banjalučkog odbora DEMOS-a, odgovoriti na njega, s približavanjem lokalnih izbora 2020. godine?

Slažem se da je paradoks, ali je i mjesto i vrijeme. Jedna porodična tragedija koja nije riješena prešla je u pokret sa iskrenim namjerama. Međutim, opozicija je to mudro iskoristila i politizacijom slučaja poentirala. Nije samo to uticalo na rezultat, nego i uljuljkanost u dosadašnje rezultate, pa se rutinski prišlo kampanji i, naravno, na kraju i veliki uticaj društvenih mreža, kao fenomen koji preuzima primat u medijima. Kao predstavnik DEMOS-a i načelnik u Gradskoj upravi, uvjeren sam da će građani prepoznati sve što će u ovom mandatu biti urađeno za njih. DEMOS će raditi na vraćanju povjerenja koje je poljuljano i slušaće narod, jer samo s njim sve ima smisla.

Vodeći ljudi DEMOS-a uglavnom dolaze iz DNS-a. Smatrate li završenim proces „diferencijacije“ unutar nekadašnje zajedničke političke organizacije i imate li namjeru da se, tokom vremena, DEMOS udalji od reputacije „eks-DNS-ovaca“, odnosno da postane interesantan i ljudima koji su do sada bili skloni drugim političkim opcijama u Banjaluci i RS?

Lično, nemam ništa protiv bivše stranke. I sada tamo ima kvalitetnih kadrova i ljudi, kao i veoma dobrih prijatelja. Međutim, ja to posmatram kao brak koji je bio loš, pa je onda dobar razvod rješenje za sve. Želim im sreću u radu i napredak, ali meni je izazov stvarati nove vrijednosti, jer DEMOS, koji je nastao iz već viđenog, ipak je novi politički subjekt sa jasno definisanim pravcem djelovanja. Ono što DEMOS-u treba u ovom trenutku jesu novi kvalitetni ljudi, koji nose svoje ideje, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali, i zato ih pozivam – dođite da te ideje realizujemo. Gradski odbor DEMOS-a daće vam slobodu i mogućnost kreacije, a biću srećan kad mladi to prepoznaju, jer, samo oni su budućnost i njima sve ostaje.

Kako odgovarate na tvrdnje vaših političkih konkurenata da DEMOS-u nedostaje jasan ideološki profil i da su personalni interesi i funkcije glavno vezivno tkivo ljudi koji su pokrenuli DEMOS?

Kao prvo, ne želim da se bavim konkurentima i njihovim ideologijama, jer to bi bilo gubljenje vremena, a DEMOS-u je vrijeme najdragocjenije. E, baš to vrijeme pokazaće našu ideologiju i iskrene namjere da narod bude prioritet i motiv za sve. Funkcije su bitne samo ako su na njima kvalitetni kadrovi. Pa, zar ćete mi reći da neko ima kandidata za predsjednika Skupštine boljeg od g. Čubrilovića? Nema, garantujem. Lično, čim procijenim da imamo kadar da me zamijeni na mjestu načelnika, odmah ću se povući i dati nekome da napreduje, a ja ću se baviti DEMOS-om i inženjerskim poslom. Toliko o funkcijama i interesu.

Jedan od ključnih povoda za razlaz u DNS-u i formiranje DEMOS-a bio je različit odnos prema vodećoj stranci vladajuće koalicije, SNSD-u. Po vašoj procjeni, šta treba da budu karakteristike budućih relacija DEMOS-a i SNSD-a?

O bivšoj stranci već sam govorio i nemam namjeru da im dajem na značaju. Rukovodstvo DEMOS-a je u izuzetnim odnosima sa SNSD-om i to traje već dvije decenije, saradnja je veoma dobra na svim nivoima. Poštujemo njihovu snagu i sve što rade na jačanju Republike Srpske, ali vjerujem da će i oni naš stav poštovati, a mišljenja saslušati. Sve dok je takav partnerski odnos, saradnja DEMOS-a i SNSD-a biće odlična.

Osim uloge u DEMOS-u, vi ste i šef Odjeljenja za prostorno planiranje u banjalučkoj Gradskoj upravi. Kako ocjenjujete aktuelno stanje u tom fahu i da li se od DEMOS-a mogu očekivati nove inicijative i ideje, kada je riječ o ovom sektoru koji uvijek izaziva značajno interesovanje građana?

Mislim da je rad odjeljenja kojim rukovodim na visokom nivou, saradnja sa drugim odjeljenjima je izuzetna, kao i odnos sa gradonačelnikom. Za dvije godine ostvarili smo prihod od 33 miliona KM, što je za milion maraka više od plana, uveli jednošalterski sistem koji je olakšao građanima procedure, maksimalno ubrzali izdavanje građevinske dozvole, uradili desetine regulacionih planova, a naročito smo ponosni na regulacioni plan centralnog područja. Sam podatak da je u Banjaluci u jednom trenutku bilo 60 kranova govori kakva je klima stvorena. Naredni period ostavljam za realizaciju urbanističkog plana nakon 45 godina, i nadam se uvođenju elektronske građevinske dozvole, ali sam podatak da treba izmijeniti 10 zakona govori o tome koliki nas posao ocekuje. Vjerujem da je i DEMOS zadovoljan sa mnom kao načelnikom odjeljenja, koje je uvijek na meti kritika.

Sadašnja politička situacija u BiH obilježena je žustrim međunacionalnim raspravama o praznicima, nazivima entiteta i sličnim pitanjima. Šta treba da se desi da realni životni problemi dobiju zapaženiji prostor i adekvatniji tretman na političkoj sceni, u odnosu na tzv. velike teme?

Svi vapimo za rješenjima realnih problema, poboljšanjem standarda, stvaranjem sistema i, kao krunom svega, uređenom državom. Ono što mogu uraditi kao predsjednik Gradskog dobora DEMOS-a, to je da ću dati puni doprinos rješenju ovih problema. Velike teme su i za više stranačke organe, ne samo DEMOS-a, nego svih i pozicionih i opozicionih partija, ali, sad ću vam reći nešto kao Srbin i čovjek, a odnosi se na vaše pitanje – ne dirajte nam Republiku Srpsku, volimo mi nju puno.