Ratko Perić: Planinari često zanemaruju ključne pripreme prije uspona
Doktor nauka sportske fiziologije i iskusni planinar Ratko Perić upozorava da većina planinara prilikom priprema za visinske uspone zanemaruje bitne medicinske i fiziološke preduslove, oslanjajući se isključivo na volju i nadu. Dobra aklimatizacija, uredna krvna slika i temeljne fizičke pripreme, prema njegovim riječima, daleko su važnije za bezbjedan uspon od same želje za osvajanjem vrha, a upravo to najčešće izostaje.
Visina donosi ozbiljne izazove
Perić ističe da se na velikim nadmorskim visinama organizam suočava s nedostatkom kiseonika, što dovodi do gubitka energije, pada koncentracije i fizičke snage. Zbog toga, kako naglašava, i najmanji propust može imati kobne posljedice. Komentarišući nedavnu tragediju na Elbrusu, kaže da ne može govoriti o konkretnim uzrocima jer nema informacije iz prve ruke, ali vjeruje da je riječ o spletu više nepovoljnih okolnosti.
– Na osnovu onoga što je objavljeno u medijima i činjenice da poznajem planinu, pretpostavljam da je došlo do kombinacije umora, mogućih simptoma visinske bolesti, magle, jakog vjetra i ekstremno niskih temperatura. Na najstrmijem dijelu završnog uspona dovoljan je jedan izgubljen korak da posljedice budu kobne – rekao je Perić.
Medicinski pregledi nisu garancija, ali su ključni
On naglašava da nijedan ljekarski pregled ili testiranje ne mogu biti apsolutna garancija uspješnog uspona, ali da ozbiljne pripreme značajno smanjuju rizik. – Sve počinje mnogo prije odlaska na planinu. Potrebni su dobra krvna slika, ljekarski pregledi i kvalitetna fizička priprema. Ako je neko anemičan, organizam neće moći efikasno da prenosi kiseonik, a malo ko uopšte razmišlja o tome prije odlaska na velike visine – kazao je Perić.
Prema njegovim riječima, aklimatizacija je jedan od najvažnijih preduslova bezbjednog uspona. – Nekoliko dana boravka na većoj nadmorskoj visini prije završnog uspona je neophodno. Postoje i hipoksične komore u kojima se može trenirati, ali one ne mogu zamijeniti postepeno privikavanje organizma na uslove na planini – istakao je.
Prvi znaci upozorenja i povratak
Perić dodaje da su prvi znaci akutne visinske bolesti glavobolja, smetnje sa vidom i pad koncentracije, te da ih nikako ne treba ignorisati. – Ako se javi glavobolja koja ne prolazi ni nakon lijeka protiv bolova, to je jasan signal da se mora krenuti nazad, na nižu nadmorsku visinu. U takvoj situaciji više nema mjesta razmišljanju o osvajanju vrha – naglasio je.
Struka umjesto nade
On upozorava da planinari i dalje rijetko traže savjete stručnjaka prije bilo kakvog uspona. – Ako govorimo o ozbiljnim usponima iznad četiri ili pet hiljada metara, od stotinu ljudi možda će se dvoje konsultovati sa stručnjakom. Većina se oslanja na dobru volju i nadu da će sve proći kako treba, a ozbiljan i profesionalan pristup pripremama i dalje je rijetkost – rekao je Perić.
Govoreći o sopstvenom iskustvu, ističe da nikada nije imao ozbiljnijih problema jer je svakom usponu pristupao naučno. – Sve pripreme zasnivao sam na medicini i sportskim naukama, od laboratorijskih analiza i ljekarskih pregleda do planiranja treninga i tehnika disanja. Planina ne prašta greške, ali to nisu samo greške koje napravite tokom uspona, već i one koje ste napravili mjesecima ranije, tokom priprema. Zato treba slušati nauku, medicinu i struku, a ne oslanjati se samo na dobru volju i nadu da će sve proći kako treba – poručio je Perić.
