Obilježavanje Oluje u Mrkonjić Gradu: Đenero poziva na kontekst
Obilježavanje Oluje u Mrkonjić Gradu izazvalo je reakciju političkog analitičara Davora Đenera, koji je pozvao da se operacija sagleda u širem istorijskom kontekstu. U izjavi za jedan portal, Đenero je istakao da i Hrvatska i Bosna i Hercegovina griješe što svake godine pri obilježavanju ne insistiraju na okolnostima koje su dovele do pokretanja vojno-policijske akcije.
Đenerovi istorijski argumenti
Prema riječima ovog analitičara, ključni su Splitska deklaracija od 22. jula 1995. godine i Vašingtonski sporazum iz aprila 1994. godine, koji su omogućili zajedničko djelovanje Hrvatske vojske, Armije BiH i HVO. Đenero je podsjetio na ugroženost bihaćke regije, tvrdeći da su združene snage u tom periodu planirale „reprizu genocida u Srebrenici“. Bez tih preduvjeta, kako je naveo, ne bi došlo ni do vojnog sloma okupacionih snaga pod pokroviteljstvom iz Beograda.
Kritike iz perspektive Republike Srpske
U analizi koja je uslijedila povodom Đenerovih tvrdnji, skreće se pažnja da nije sporno postojanje Splitske deklaracije, već konkretni zločini nad civilnim stanovništvom koji su počinjeni dok su vojske djelovale pod njenim pravnim okriljem. Autor komentara ističe da iz Republike Srpske i Srbije nema formalnopravnih zamjerki na samu deklaraciju, ali da se propituje legalitet likvidacija civila tokom operacije. Takođe se naglašava da je opština Mrkonjić Grad primjer područja gdje postoje dokumentovani zločini regularnih jedinica Hrvatske vojske, što komemorativni skup čini opravdanim.
Pitanje kulture sjećanja
Komentar dalje navodi da datum obilježavanja – četvrti avgust – odgovara godišnjici Oluje, te da je mjesto odabrano upravo zbog nedvojbene dokumentacije o stradanjima civila. Autor podsjeća da je Franjo Tuđman u Dejtonu bez okrijevljenja odustao od Mrkonjić Grada i Šipova, što pokazuje ciničan odnos prema tim područjima. Na kraju se konstatuje da, iako su Bošnjaci objektivno najviše stradali u ratu, Srbi su pretrpjeli znatno veće civilne žrtve od Hrvata, te da bi bilo teško zamisliti slično insistiranje na kontekstu kada je riječ o hrvatskim civilnim stradanjima.
