Akcija darivanja krvi u Banjaluci okupila brojne donatore
U prostorijama Crvenog krsta Banjaluka u četvrtak je, sa Aktivom dobrovoljnih davalaca krvi, realizovana akcija darivanja krvi. Na akciju se prijavilo 100 donatora, a krv je dalo njih oko 60.
Direktorica Gradske organizacije Crveni krst Banjaluka Željkica Ilić kazala je za „Nezavisne“ da su zadovoljni odzivom, pogotovo imajući u vidu visoke temperature. Oko 20, uglavnom mlađih ljudi, vraćeno je zbog niskog hemoglobina ili drugih razloga, ali je rezultat, kako je ocijenila, dobar.
Deficitarne krvne grupe, objašnjava Ilićeva, zavise od trenutnih potreba pacijenata. U ovom dijelu godine potrebe za krvlju su povećane, dok su zalihe često smanjene, pa su ovakve akcije, kako ističe, izuzetno bitne. Riječ je o primarnoj aktivnosti Crvenog krsta, a akcije prikupljanja krvi organizuju se tri puta godišnje s Aktivom dobrovoljnih davalaca krvi i dva puta godišnje sa učenicima završnih razreda srednjih škola. Mladi se, dodala je, sve više priključuju aktivu, što pripisuje animaciji po školama; nakon prvog davanja oni nastavljaju s donacijama.
Akcije na svaka četiri mjeseca
Projekt-menadžer Crvenog krsta Dalibor Đajić objasnio je za „Nezavisne“ zašto se akcije organizuju u razmaku od četiri mjeseca. Žene krv mogu donirati u tim vremenskim intervalima, dok muškarci moraju čekati tri mjeseca između davanja.
On je naveo da su članovi organizovani kroz nekoliko Viber grupa, te da ih ukupno ima oko 600. Između 100 i 150 je aktivnih davalaca, a prema iskustvima, žena je znatno više.
Donacija kao provjera zdravlja
Đajić je govorio i o značaju doniranja krvi, kako za pacijente, tako i za same donore. Kako je rekao, riječ je o nemjerljivom osjećaju, a svakodnevno stižu pozivi ljudi, naročito najstarijih, koji ne mogu pronaći davaoce. Česti su i slučajevi mlađih povrijeđenih u saobraćajnim nezgodama. Rezerve se, dodaje, preusmjeravaju transfuziji, najznačajnijem partneru Crvenog krsta.
On smatra da je velika šteta kad god zdrava osoba nije voljna da donira krv. Davanje krvi je, kako je istakao, i kontrola vlastitog zdravlja, jer se svaka donirana doza analizira, pa se može otkriti manjak nekog krvnog elementa ili čak oboljenje.
Podaci za Republiku Srpsku
Đajić je iznio i podatke za Republiku Srpsku, gdje Crveni krst ima deset transfuzioloških ustanova. Godišnje se prikupi oko 40 do 45 hiljada doza krvi, a prošle godine prikupljeno je oko 43 hiljade doza, od čega je izdvojeno 90 hiljada krvnih komponenti, poput eritrocita.
Prema njegovim riječima, otprilike šest posto populacije Republike Srpske donira krv, što nije mala brojka.
