Manji udesi u Srpskoj: lakša naplata odštete po novom zakonu
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je izmjene Zakona o obaveznim osiguranjima, čime bi naplata odštete u manjim saobraćajnim udesima trebalo da postane brža i jednostavnija, bez dugotrajnog čekanja na policijski zapisnik. Nove odredbe, kako objašnjava advokat Dujko Bojić, posebno su značajne za vozače koji učestvuju u lakšim nezgodama.
Bojić je za „Nezavisne novine“ kazao da je jedna od ključnih novina povećanje limita štete sa 500 na 2.500 maraka, što omogućava da se veliki broj manjih saobraćajnih nezgoda riješi bez pozivanja policije i dugotrajnih procedura. U takvim slučajevima preporučuje se da učesnici popune Evropski izvještaj o saobraćajnoj nezgodi, potpišu ga i daju izjave o okolnostima nastanka udesa.
Posebno je važno, naglašava Bojić, da vozač koji je izazvao nezgodu prizna odgovornost, jer to značajno ubrzava proceduru naknade. Takođe je neophodno fotografisati mjesto nezgode i oštećenja na vozilima kako bi postojali odgovarajući dokazi.
Veći limit za brže rješavanje
Na osnovu popunjenog obrasca oštećeni se može obratiti osiguravajućem društvu vozača koji je prouzrokovao nezgodu i relativno brzo ostvariti pravo na naknadu štete. Bojić upozorava da pozivanje policije znači čekanje na izradu zapisnika, što može potrajati oko 20 dana, uz dodatne troškove izdavanja dokumenta i prekršajne posljedice za odgovorno lice.
Kada je policija neophodna
Procjena o tome da li je potrebno pozvati policiju najčešće se može napraviti na licu mjesta. Ako je riječ o ogrebotinama, manjim limarskim oštećenjima ili napukloj šoferšajbni od udarca kamena, obično je dovoljno popuniti Evropski izvještaj. Međutim, kod većih oštećenja ili kada se jasno vidi da će popravka biti znatno skuplja, policija mora biti pozvana.
Odgovornost i nedoumice
U praksi, kako navodi Bojić, postoje brojne nedoumice kod građana, posebno kada nije jasno ko je odgovoran za nezgodu. Često se postavlja i pitanje da li vozač koji je bio pod dejstvom alkohola može ostvariti pravo na naknadu štete. On pojašnjava da ta osoba, ukoliko nije odgovorna za nastanak saobraćajne nezgode, i dalje može ostvariti naknadu, dok odgovara samo za prekršaj koji je počinila.
Posebno složeni su predmeti koji se odnose na nematerijalnu štetu, pa Bojić savjetuje građanima da potraže pravni savjet kako bi utvrdili koja prava mogu ostvariti.
Šteta od rupe na putu i odrona
Građani često imaju nedoumice i kada njihovo vozilo naleti na rupu na putu ili bude oštećeno tokom odrona. Bojić ističe da u takvim slučajevima postoje realne šanse za naplatu štete, ali samo ako se odmah pozove policija. Policijski službenici treba da izađu na lice mjesta, sačine službenu zabilješku i utvrde da je upravo stanje puta uzrokovalo oštećenje vozila.
Uz to je potrebno fotografisati mjesto događaja i oštećenja, jer su ti dokazi ključni u postupku. Zahtjev se nakon toga podnosi nadležnom upravljaču puta, u zavisnosti od toga da li je riječ o lokalnom, magistralnom putu ili auto-putu.
