Šta je digitalna ljubomora i kako je obuzdati
Nije potreban pravi dokaz prevare – dovoljan je jedan lajk, poruka u kasne sate ili telefon koji se naglo skloni od pogleda pa da u vezi izbije ozbiljna kriza. Stručnjaci upozoravaju da digitalna ljubomora postaje sve češći uzrok nesporazuma među partnerima, iako u mnogim slučajevima prevare uopšte nema.
Ovaj oblik ljubomore razlikuje se od tradicionalnog po tome što nastaje na osnovu onoga što se vidi na društvenim mrežama ili, još češće, onoga što se ne može vidjeti. Kada nedostaju potpune informacije, lako se rađa sumnja, a mozak prazninu ispunjava najgorim mogućim scenarijima.
Mreže kao izvor nesigurnosti
Bri Templ, operativna direktorka i glavna savjetnica agencije Tavkifaj, ističe da je digitalna ljubomora rezultat digitalnih interakcija, a ne događaja iz stvarnog života. Prema njenim riječima, problem se rijetko krije u samom telefonu, već u nesigurnosti koju pokreće partnerovo ponašanje na internetu.
Kasno večernje dopisivanje, često lajkovanje fotografija jedne te iste osobe ili potreba da telefon uvijek bude izvan pogleda drugih – sve to može izazvati pitanja, pa i onda kada ne postoji stvaran povod.
Dodatni pritisak stvaraju platforme poput Instagrama i TikToka, na kojima su priče o prevarama, raskidima i lošim vezama svakodnevni sadržaj. Takva atmosfera navodi mnoge da i u sopstvenoj vezi neprestano traže znake upozorenja. Templ, međutim, napominje da u većini slučajeva nije riječ o nevjerstvu, već o tome da ljudi na osnovu nekoliko digitalnih tragova grade priču koja često nema mnogo veze sa stvarnošću.
Rješenje nije kontrola, već razgovor
Stručnjaci savjetuju da se umjesto nadzora nad partnerom uvede otvoren razgovor o tome šta je prihvatljivo na internetu. U to može da spada i dogovor o komunikaciji sa bivšim partnerima, o javnom objavljivanju zajedničkih fotografija ili o tome gdje su granice privatnosti na društvenim mrežama. Bitno je da dogovorena pravila važe za obje strane, jer jedino tako donose veći osjećaj sigurnosti.
Templ predlaže da se svako zapita da li reaguje na provjerene činjenice ili na pretpostavke koje je sam stvorio. Ta razlika, kaže ona, često je presudna – od nje zavisi da li će sitnica s društvenih mreža proći bez posljedica ili će prerasti u ozbiljan problem.
Zaključna poruka stručnjaka glasi da se povjerenje ne gradi provjeravanjem tuđeg telefona, već iskrenom komunikacijom i jasno postavljenim granicama, prenosi Telegraf.rs.
