Vještačka inteligencija pomaže kardiolozima u dijagnostici kardiomiopatije

Vještačka inteligencija pomaže kardiolozima u dijagnostici kardiomiopatije, zahvaljujuci programu koji su kreirali istraživači Penzenskog državnog univerziteta (PDU). U pitanju je automatizovani sistem za analizu srca zasnovan na neuronskim mrežama, saopštila je pres-služba univerziteta za ruske medije.
Kako je objašnjeno u saopštenju, riječ je o asistentu koji pomaže ljekarima pri donošenju medicinskih odluka, dok konačnu dijagnozu i dalje postavlja specijalista. Sistem bi, prema najavama, trebalo da može da dijagnostikuje različite oblike kardiomiopatije srčanog mišića.
Ovo oboljenje karakteriše uvećanje srca i razvoj srčane insuficijencije, a u ranim fazama teško ga je otkriti zbog nejasnih simptoma. Zbog toga se kardiomiopatija često može pogrešno pripisati drugim akutnim stanjima, poput onog koje prethodi infarktu.
Metod za brzo otkrivanje
Oksana Bezborodova, šef Katedre za bezbjednost u tehnosferi na PDU i doktor tehničkih nauka, istakla je da će ovaj metod biti nezamjenljiv pomoćnik kardiolozima. Uz pomoć vještačke inteligencije, kako je rekla, ovakva stanja moći će da se otkriju za svega nekoliko sekundi, što će ljekaru omogućiti da na njih obrati pažnju.
Bezborodova je sa grupom naučnika registrovala kompjuterski program sa ugrađenom vještačkom inteligencijom pod nazivom „Automatizovani sistem neuronske analize stanja srca“. Istraživači su sistematizovali obrasce zabilježene u medicinskoj literaturi i pretvorili utvrđene kriterijume u matematičke modele, odnosno odlučujuće jednačine, koje su, kako navode, prvi put izveli i na njima zasnovali sistem neuronske mreže.
Tri vrste pregleda
Za analizu, sistem koristi tri vrste pregleda – elektrokardiografiju, ehokardiografiju i kardijalnu fluorografiju. Neuronska mreža obučena je da prepozna 75 primjera iz baze podataka otvorenog tipa sa rezultatima ovih pregleda, a tehnologija kompjuterskog vida procjenjuje debljinu zidova, dimenzije srčanih komora, karakteristike zubaca na EKG-u i druge parametre. Za ovu metodu već je dobijen državni sertifikat.
Planovi za kliničku praksu
Naučnici planiraju saradnju sa ljekarima kardiolozima Penzenske kliničke bolnice broj 6 „G. A. Zaharjin“. Stručnjaci te zdravstvene ustanove zainteresovani su za primjenu ovog algoritma u kliničkoj praksi, navodi se u saopštenju.






