Da li će nove tehnologije povećati broj nevažećih glasova na izborima
Uvođenje savremenih tehnologija i znatno složenija glasačka procedura pokrenuli su brojne rasprave u javnosti o tome da li će predstojeći izborni proces donijeti veći broj nevažećih glasova u odnosu na ranije cikluse. Dok dio političara upozorava da bi komplikovana pravila mogla stvoriti zbrku na biralištima, analitičari i predstavnici opozicije vjeruju da će nove mjere spriječiti manipulacije i dovesti do preciznijih rezultata.
Podijeljeni stavovi vlasti i opozicije
Pitanje izbornih novina izazvalo je oprečne reakcije među političkim akterima. Predstavnici vlasti izrazili su sumnju u svrsishodnost novih tehničkih rješenja, ističući da je postupak nepotrebno zakomplikovan i da bi građani mogli imati ozbiljne teškoće prilikom popunjavanja listića.
„Glasanje je, u tehničkom smislu, svugdje stvar rutine, u BiH će biti ozbiljan naučno-obrazovni poduhvat“, rekao je nedavno Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, a slične primjedbe iznosile su i njegove stranačke kolege koje strahuju od zastoja i problema na biračkim mjestima.
Sa druge strane, opozicioni političari naglašavaju da digitalizacija i skeneri donose kraj prekrajanju izborne volje. Prema njihovom stavu, savremena oprema onemogućiće krađu glasova, čime se obezbjeđuje da pobjedu odnese onaj ko zaista ima podršku birača, a ne onaj ko ima kontrolu nad brojanjem.
Analitičari vjeruju u bolju informisanost birača
Politički analitičar Velizar Antić smatra da uvođenje novih pravila neće rezultirati rastom nepravilno popunjenih listića, već da bi njihov procenat mogao biti i manji nego ranije.
„Ne očekujem uopšte veći broj nevažećih glasačkih listića na predstojećim izborima u odnosu na prethodne. Mi smo i do sada imali vrlo veliki procenat nevažećih listića i baš zbog toga ne očekujem da će ovaj procenat biti povećan. Čak naprotiv, ja mislim da će na predstojećim izborima broj nevažećih listića biti manji nego na prethodnim izborima. Mislim da je do sada napravljena veoma dobra kampanja i da je velika većina onih koji će izaći na izbore već obaviještena o promjenama“, rekao je Antić.
On dodaje da će i same političke organizacije preuzeti važnu ulogu u edukaciji svojih pristalica, te da će većina građana prije dolaska na biralište tačno znati kome daje podršku i koje redne brojeve treba da označi. Takođe, zagovornici novog modela podsjećaju da će se eliminisati praksa pojedinih biračkih odbora koji su namjerno šarali listiće, dopisivali glasove ili mijenjali preferencije pojedinim kandidatima.
Kako izgleda nova procedura na biralištima
Nova pravila donose suštinsku promjenu u načinu glasanja, pa birači više neće stavljati znak X pored naziva stranaka ili kandidata. Dosadašnje kandidatske liste sada imaju isključivo informativnu ulogu i nalaze se na biračkom mjestu radi uvida.
Građani uz njih dobijaju poseban listić na čijoj su jednoj strani odštampana imena političkih partija, a na drugoj brojevi. Glasanje se vrši tako što se boji kružić ispred izabrane političke stranke, kao i do tri kružića sa brojevima koji predstavljaju redne brojeve odabranih kandidata sa informativne liste.
Prilikom izbora za člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske sistem ostaje sličan dosadašnjem, jer birači boje kružić direktno ispred imena željenog kandidata. Nakon popunjavanja, svi glasački listići odlažu se u posebnu fasciklu, a potom se pojedinačno ubacuju u optički skener. Zbog ove procedure građani u Republici Srpskoj dobijaju ukupno šest listića, dok birači u Federaciji BiH popunjavaju sedam.
Statistika iz prethodnih izbornih ciklusa
Tokom posljednjih deset godina udio nevažećih glasačkih listića u Bosni i Hercegovini u prosjeku je iznosio oko šest procenata. Zvanični podaci pokazuju da je na lokalnim izborima 2024. godine zabilježeno 6,56 odsto nevažećih glasova, dok je na opštim izborima održanim 2022. godine taj udio bio 6,65 odsto (prema evidenciji 6,56 odsto).
Na lokalnim izborima održanim 2020. godine evidentirano je 5,98 odsto nevažećih listića, na opštim izborima 2018. godine 6,63 odsto, dok je na lokalnom izjašnjavanju 2016. godine taj procenat iznosio 5,99 odsto. Da li će novi sistem zadržati ove procente ili donijeti prekretnicu, biće poznato odmah nakon zatvaranja birališta.
