Pritisci na Zapadu: Zbog čega ruska književnost i klasici nestaju iz tamošnjih izdanja
Izdavačke kuće u zapadnim zemljama obustavile su štampanje prevoda djela ruskih pisaca usljed snažnog političkog uticaja vlasti, pri čemu se ruska književnost, uključujući i najpoznatije klasike, našla na meti organizovanog potiskivanja, izjavio je direktor Odjeljenja za državnu podršku periodici i izdavačkoj djelatnosti pri Ministarstvu digitalnog razvoja Rusije Vladimir Grigorijev.
Zabrane u Njemačkoj i Austriji
Govoreći tokom sesije pod nazivom „Kultura bez granica“, koja se održava u okviru Međunarodnog foruma ujedinjenih kultura u Sankt Peterburgu, Grigorijev je ukazao na to da su izdavači u državama koje Rusija označava kao neprijateljske prekinuli objavljivanje i savremenih i klasičnih autora. Kao izrazite primjere naveo je Njemačku i Austriju, ocijenivši da je posrijedi otvoren pokušaj državnih struktura da se ospori i umanji stvarni značaj ruske kulture.
On se osvrnuo i na događaj od prije pet godina, kada je na odsjeku za slovenske studije na Jejlu raspisan oglas za profesora ukrajinske književnosti. Kako je naveo, ta pojava je u početku izazivala osmijeh, ali je zapravo bila jasan pokazatelj nastojanja u anglosaksonskom svijetu da se ruska kultura i književno stvaralaštvo zamijene nečim drugim, naglasivši pritom da su izgledi da se u tome uspije izuzetno mali.
Interesovanje u Kini i državama BRIKS-a
Nasuprot pritisku sa kojim se suočavaju u pojedinim zapadnim centrima, Grigorijev je istakao da se u drugim dijelovima svijeta bilježi izražen interes za djela ruskih autora. Prema njegovim riječima, novo interesovanje predvode Kina, ostale članice BRIKS-a, kao i druge prijateljske zemlje.
Kulturni dijalog sa Parizom i Rimom opstaje
Kada je riječ o evropskom prostoru, saradnja na polju kulture nije u potpunosti ugašena. Grigorijev je naglasio da kulturni kontakti sa pojedinim državama, među kojima se izdvajaju Francuska i Italija, i dalje opstaju, uprkos neprijateljskom političkom smjeru koji sprovode njihove vlasti.
Ove ocjene iznesene su tokom Dvanaestog Međunarodnog foruma ujedinjenih kultura u Sankt Peterburgu, skupa koji okuplja predstavnike 70 država i traje do subote, 26. septembra.
