Analiza doktora Blagojevića: Dvije krupne posljedice vladavine u proteklom mandatu
Osvrćući se na završetak četvorogodišnjeg ciklusa od 2022. do 2026. godine, dr Milan Blagojević ukazao je na dvije krupne posljedice vladavine Milorada Dodika, tvrdeći da su one nanijele trajnu štetu Republici Srpskoj.
Prema njegovom mišljenju, povod za sagledavanje stanja jeste nedavna odluka Ustavnog suda BiH donesena 25. septembra 2026. godine. Blagojević navodi da postoje dva ključna momenta u ovom četvorogodišnjem periodu koji su proizveli nepovoljne efekte po Republiku Srpsku – jedan sa samog početka, iz ljeta 2023. godine, a drugi s kraja mandata.
Potezi iz 2023. godine i reakcija Kristijana Šmita
Kao prvu spornu situaciju, Blagojević ističe dešavanja s kraja juna 2023. godine, kada je na Dodikov zahtjev u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojen Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske. On naglašava da je takav potez bio u direktnoj suprotnosti sa Ustavom BiH, koji jasno definiše da su odluke tog suda obavezujuće na prostoru čitave zemlje.
Pravnik dodaje da je upravo taj korak poslužio Kristijanu Šmitu da već početkom jula 2023. godine nametne izmjene u Krivični zakon BiH, uvodeći novo krivično djelo koje se odnosi na neizvršenje odluka visokog predstavnika. Blagojević smatra da se Dodikovim potezom pripremio teren za Šmitovu intervenciju, koja je ostala na snazi kao stalna pravna prijetnja.
Pitanje državne imovine i glasanje iz 2007. godine
Blagojević takođe odbacuje tvrdnje da je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH bio nužan kako bi se spriječilo Šmitovo nametanje rješenja o državnoj imovini. On podsjeća da u protekle tri godine Šmit nije nametnuo takav akt, iako je to faktički mogao učiniti uz prijetnju krivičnim sankcijama.
Osim toga, on podsjeća na događaje iz 2007. godine, kada su upravo Dodikovi poslanici i delegati u Parlamentu BiH podržali zakon kojim je preuzet akt Pedija Ešdauna o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Na taj način je, prema ocjeni Blagojevića, pojam državne imovine BiH još tada formalno prihvaćen i ozakonjen od strane onih koji danas tvrde drugačije.
Odluka Ustavnog suda BiH o lobističkom ugovoru
Druga krupna posljedica, kako objašnjava Blagojević, ogleda se u odluci Ustavnog suda BiH pod brojem U-10/26 od 25. septembra 2026. godine. Predmet spora bio je ugovor sklopljen u septembru 2025. godine sa inostranom lobističkom agencijom.
Tom odlukom je Republici Srpskoj naložena obustava svih finansijskih isplata po tom osnovu, ali je istovremeno zabranjeno i svako buduće budžetsko izdvajanje za lobističke poslove koji bi bili u suprotnosti sa Ustavom BiH i odlukama zajedničkih institucija. Blagojević zaključuje da su ovakvi potezi vlasti omogućili Ustavnom sudu BiH da donese restriktivnu mjeru, što smatra još jednim u nizu ishoda koji ne idu u prilog Republici Srpskoj.
