PISA testiranje ponovo bez đaka iz BiH: Sistem godinama bez procjene znanja
Bosna i Hercegovina je propustila još jedan ciklus koji obuhvata međunarodno PISA testiranje funkcionalne pismenosti petnaestogodišnjaka, zbog čega je domaći obrazovni sistem, nakon jedinog učešća zabilježenog 2018. godine, ponovo uskraćen za uporedive podatke o vještinama i znanju učenika.
Za razliku od država u okruženju koje su omogućile đacima provjeru znanja kroz ovaj globalni program, u BiH nije donesena odluka o pristupanju. Stručnjaci i prosvjetni radnici upozoravaju da takav stav direktno onemogućava uvid u stvarne domete i slabosti obrazovanja.
Nedostatak kritičkog mišljenja u učionicama
Nastavnik engleskog jezika iz Doboja Slavica Marković ukazuje na to da bi i nakon osam pauze rezultati vjerovatno ogolili iste poteškoće. Kako ističe, djeca nerijetko usvoje definiciju, formulu ili lekciju, ali se javi problem kada se suoče sa tekstom, jer izostaju razumijevanje, razvoj kritičkog mišljenja i sposobnost izvođenja zaključaka.
O razmjerama problema pri usvajanju nastavnog gradiva svjedoči i podatak da je tokom prošle školske godine u Republici Srpskoj skoro 2.000 osnovaca i srednjoškolaca upućeno na popravni ispit iz srpskog jezika, matematike i fizike.
Uloga porodice i uticaj savremenih tehnologija
Profesorica srpskog jezika iz Doboja Željka Damjanović primjećuje da se kod određenog broja učenika javljaju pasivnost i pretjerano oslanjanje na vještačku inteligenciju, čime se potiskuje samostalno rasuđivanje. Ona naglašava da je primarni zadatak obrazovnih ustanova razvijanje kritičke svijesti kako bi mladi mogli sami vrednovati sadržaje.
Damjanovićeva upozorava da se gubitkom sposobnosti procjene informacija gubi i lična sloboda te potpada pod tuđe uticaje, napominjući pritom da odgovornost za čitalačke navike i obrazovanje ne leži isključivo na školi, već izuzetno važnu ulogu ima i porodica.
Izostanak jasnih smjernica do 2029. godine
Sociolog Stanislav Tomić smatra da nepostojanje stalnih provjera otvara prostor za manipulacije stanjem u školstvu, postavljajući pitanje da li određenim strukturama odgovara stvaranje prividne slike o kvalitetnom obrazovanju. Rezultati iz 2018. godine, kada je BiH učestvovala, već su jasno ukazali na ozbiljne manjkavosti u funkcionalnoj pismenosti.
Važnost kontinuiranog praćenja generacija ističe i sociolog Davor Vidaković, koji naglašava da društvo nema loše generacije, već nedostatak mehanizama da ih adekvatno prati i ide u korak s vremenom, podsjećajući na izreku da istorija kažnjava one koji kasne.
Naredna prilika za provjeru znanja biće tek PISA 2029. godine. Sagovornici poručuju da je neophodno na vrijeme donijeti odluku o učešću kako bi se prosvjetne vlasti i učenici blagovremeno pripremili, jer će do tada biti nemoguće precizno odrediti položaj ovdašnjih đaka u poređenju sa vršnjacima širom svijeta.
