Zašto evidencija nezaposlenih ne odražava realno stanje na tržištu rada
Iako se na evidencijama službi za zapošljavanje u Federaciji BiH nalazi bezmalo četvrt miliona građana, privrednici godinama ukazuju na ozbiljan deficit radnika, zbog čega je jasno da zvanična evidencija nezaposlenih ne odražava stvarnu sliku na terenu. Krajem jula 2026. godine u cijeloj Bosni i Hercegovini zabilježeno je 309.531 lice prijavljeno na biroima, što predstavlja mjesečni rast od 4.031 osobe. U samoj Federaciji BiH zabilježeno je povećanje od 4.032 lica, odnosno skok od 1,64 odsto.
Razlika između administrativnih podataka i ankete
Stručnjaci podsjećaju da je broj prijavljenih na biroima isključivo administrativni pokazatelj, koji se suštinski razlikuje od statističkih podataka dobijenih kroz Anketu o radnoj snazi. Ova anketa primjenjuje posebnu metodologiju kojom se vrednuje stvarni angažman pojedinca, gdje se nezaposlenim smatra samo onaj ko nema posao, raspoloživ je za rad i aktivno traži zaposlenje.
Prema podacima koje je Federalni zavod za statistiku objavio u septembru za drugi kvartal 2026. godine, anketna nezaposlenost u FBiH bila je manja za 6,3 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. To jasno potvrđuje da puko vođenje na evidenciji ne znači automatski da je neko stvarno nezaposlen u ekonomskom smislu.
Socijalna davanja i zdravstvena zaštita
Značajan razlog tolikog broja prijavljenih leži u socijalnoj funkciji koju vrše službe za zapošljavanje. Mnogi građani status na birou održavaju prije svega zbog ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu ili materijalnu podršku, a ne radi samog pronalaženja posla preko posrednika.
Ilustrativni su podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje iz septembra 2024. godine, kada su na evidencijama u FBiH bile 257.483 osobe. Od tog broja, čak 181.241 lice je putem kantonalnih službi ostvarivalo pravo na zdravstveno osiguranje, dok je 12.305 građana primalo novčanu naknadu za nezaposlenost. Zbog toga se cjelokupna evidencija ne može posmatrati isključivo kao baza aktivnih tražilaca posla.
Pitanje neprijavljenog rada i dinamika kretanja
Često se postavlja i pitanje koliko prijavljenih lica ostvaruje prihode radom na crno, međutim, sami podaci sa biroa ne nude odgovor na to pitanje. Za precizne zaključke o sivoj ekonomiji neophodni su uvidi inspekcija rada, poreskih organa i ciljana istraživanja formalne i neformalne zaposlenosti.
Istovremeno, kretanja unutar sistema potvrđuju visoku dinamiku. Tokom juna 2026. godine na evidencije zavoda u BiH prijavile su se 13.332 osobe, dok je sa njih odjavljeno 13.215 lica. Među brisanima, zaposlenje je pronašlo 7.198 osoba, odnosno 54,47 odsto, što ukazuje na to da je gotovo polovina napustila spiskove iz sasvim drugih razloga.
