Biljana Plavšić preminula u 96. godini: Nekadašnja predsjednica Republike Srpske priznala krivicu u Hagu
Nekadašnja predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić preminula je jutros u 96. godini života. Tokom svog poslijeratnog djelovanja bila je jedna od ključnih ličnosti političke scene, a pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu odgovarala je po optužbama za ratne zločine.
Dobrovoljna predaja i sporazum sa Tribunalom
Protiv nje je zvanična optužnica u Haškom tribunalu podignuta 7. aprila 2000. godine. Nakon toga, ona je odlučila da se dobrovoljno stavi na raspolaganje sudu, pa se u pritvorsku jedinicu u Hagu predala 10. januara 2001. godine.
Sudski proces je dobio potpuni preokret tokom 2002. godine, kada je sa tužilaštvom postigla sporazum i zvanično priznala krivicu. Na osnovu tog sporazuma, Tribunal joj je 27. februara 2003. godine izrekao kaznu od 11 godina zatvora, dok su preostale tačke iz optužnog akta, među kojima je bila i optužba za genocid, u potpunosti odbačene.
Priznanje lične odgovornosti pred sudijama
U svom obraćanju pred sudskim vijećem u Hagu, istakla je da je pred sud stupila sa namjerom da se suoči sa teškim optužbama i da zaštiti sopstveni narod od kolektivne cijene nedolaska pred lice pravde. Naglasila je da je, nakon uvida u dokaze sa svojim advokatima, prihvatila činjenicu da su hiljade nevinih civila stradale u planskim akcijama progona nesrpskog stanovništva.
Objasnila je da su tadašnje vlasti, u kojima je i sama imala značajnu ulogu, donosile odluke pod teretom straha i sjećanja na stradanja iz Drugog svjetskog rata, ali je jasno podvukla da samoodbrana ne može poslužiti kao opravdanje za počinjena nedjela. Izjavila je da prihvata isključivo sopstvenu krivicu, naglašavajući da se ta odgovornost ne može prebacivati na cijeli srpski narod.
Pozivanje na tradiciju i pouke prošlosti
Tokom izlaganja pred sudom, podsjetila je na duhovne i istorijske temelje srpskog naroda, pomenuvši podizanje Hrama Svetog Save u Beogradu čija je gradnja započeta 1935. godine, kao i primjer vladike Artemija Radosavljevića. Poručila je da se istina mora izreći bez odlaganja i kalkulacija, ukazujući na to da je svako dužan da sagleda sopstvene greške kako bi društvo moglo da krene naprijed i prevaziđe mržnju.
