Futuristička izložba Rikarda Druškića otvorena u Sarajevu
U Historijskom muzeju BiH u Sarajevu zvanično je predstavljena nesvakidašnja izložba Rikarda Druškića pod nazivom „Imerzivne stvarnosti: Transmedijalni futurizam“, koja posjetioce vodi na umjetničko putovanje u daleku budućnost.
Spoj klasične umjetnosti i savremene tehnologije
Ova nesvakidašnja postavka nastala je iz ciklusa slika XANTEA i smještena je u zamišljenu 2502. godinu. Spajajući slikarstvo, animaciju, film, zvuk, svjetlosne instalacije i virtuelnu stvarnost, autor istražuje čovjekovu prirodu, identitet i odnos prema savremenim tehnološkim tokovima. Pored originalnih slika, postavka obuhvata dva animirana filma, audio i svjetlosne elemente, dok virtuelna stvarnost posjetiocima pruža priliku da uđu u trodimenzionalne prostore izrađene na osnovu radova ovog autora i sagledaju ih iznutra. Izložba donosi inovativan koncept u kojem publika postaje dio samog umjetničkog svijeta, a biće otvorena za posjete do 15. novembra.
Višegodišnji rad i regionalna premijera
Projekat se razvijao gotovo četiri godine uz učešće oko 15 stručnjaka iz različitih kreativnih i tehničkih disciplina. U cjelokupnu produkciju uložena su znatna sredstva kako bi izvedba zadovoljila visoke međunarodne standarde. Autor je istakao da ga je na rad posebno motivisalo udruživanje znanja i ideja sa kolegama, čime je postignut rezultat koji pojedinac samostalno ne bi mogao da ostvari. Prema njegovim riječima, ovo je vjerovatno prva postavka ovakvog formata i obima medija na prostoru bivše Jugoslavije, a cilj mu je bio da publici pruži prostor za istraživanje i razmišljanje o vremenu u kojem živimo.
Nastavak turneje kroz gradove Evrope
Nakon predstavljanja sarajevskoj publici, planirano je da ova postavka obiđe i druge gradove u regionu i Evropi. U realizaciji projekta učestvovali su Naomi Druškić, Adis „Billain“ Kutkut, Haris Hadžić, Dino Tabučić, Belma Zvizdić, Saša Peševski, Anja Drljević, Dino Aganović, Vid Marjanović „Estray“, Vesely Cox, Renad Čelik, Denis Baručija, kolektiv Stećak i drugi saradnici, dok je podršku projektu pružila kompanija Telemach BH.
