Suđenje za ubistvo Danke Ilić: advokat objasnio kako se dokazuje bez tijela
Advokat Boško Žurić izjavio je, govoreći o početku suđenja optuženima za ubistvo Danke Ilić, da optužba bez tijela žrtve može biti dokazana, ali da je u takvim slučajevima dokazivanje znatno zahtjevnije. U Višem sudu u Negotinu trebalo bi da se održi pripremno ročište pred početak suđenja Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću, optuženima za ubistvo dvogodišnje djevojčice.
Pripremno ročište bez prisustva javnosti
Žurić je za TV K1 objasnio da se pripremno ročište održava bez prisustva javnosti i da učesnici postupka neće moći da iznose detalje sa njega. Na tom ročištu tužilaštvo i odbrana izjašnjavaju se o optužbi, utvrđuju se sporna činjenična i pravna pitanja i predlažu dokazi kojima će potkrijepiti svoje tvrdnje.
Nebitno kada je optužnica potvrđena
Osvrćući se na to što je optužnica vraćena na dopunu istrage, Žurić je ocijenio da to ne mora uticati na dalji tok postupka i da je najvažnije da je sud na kraju potvrdio optužnicu.
– Da li je optužnica potvrđena iz prvog ili iz jedanaestog puta potpuno je nebitno. To znači da je sud, kada ju je potvrdio, zaključio da su sve manjkavosti koje su postojale otklonjene – rekao je advokat.
Objasnio je i da se tokom krivičnog postupka razlikuju stepeni sumnje, od osnova sumnje na početku istrage, preko osnovane sumnje, do opravdane sumnje koja je potrebna za potvrđivanje optužnice. Potvrđivanje optužnice, kako je naveo, ne znači da je krivica optuženih dokazana, jer konačnu ocjenu dokaza sud donosi tek nakon sprovedenog glavnog pretresa.
Dokazivanje posrednim dokazima je teže
Na pitanje da li optužba bez tijela žrtve, u ovom slučaju tijela djevojčice Danke Ilić, može biti dokazana, Žurić je ocijenio da je to pravno moguće, ali da je u takvim okolnostima dokazivanje znatno zahtjevnije, jer tužilaštvo mora da dokazuje posrednim dokazima, što je teže nego kada postoje neposredni dokazi.
Istakao je da mu, kao dijelu stručne javnosti, nije poznato da je u bilo kom saopštenju tužilaštva navedeno na koji način je tužilaštvo utvrdilo da je mala Danka Ilić mrtva, i ocijenio da bi to bila osnovna pretpostavka za vođenje postupka. Objasnio je i da u pravnom sistemu Srbije postoji postupak proglašenja nestalog lica za umrlo, ali da su za to propisani zakonski uslovi – u pojedinim okolnostima potrebno je da prođe pet godina bez ikakvih saznanja o nestaloj osobi, dok zakon predviđa i kraći rok od oko šest mjeseci kada je nestanak povezan sa događajem koji neposredno ugrožava život, poput saobraćajne nesreće ili prirodne katastrofe.
Rekonstrukcija zavisi od drugih dokaza
Govoreći o navodima optužnice prema kojima je Danka Ilić prvo udarena automobilom, Žurić je rekao da bi za dokazivanje takvog događaja bilo neophodno utvrditi okolnosti pod kojima se nesreća dogodila.
Rekonstrukcija događaja jeste dokazno sredstvo u krivičnom postupku, ali zavisi od drugih dokaza na osnovu kojih je izvršena i sama po sebi, prema njegovim riječima, ne može nadomjestiti nedostatak pouzdanih informacija o događaju.
