Kontinentalni pojas SAD: milion kvadratnih kilometara dna, more ostaje slobodno
Kontinentalni pojas SAD proširen je odlukom objavljenom 19. decembra 2023. na približno milion kvadratnih kilometara morskog dna u sedam regija. Suština je, međutim, često pogrešno prenošena: Vašington tim potezom nije dobio ni novo more ni kopno, već isključivo pravo na ono što se nalazi na dnu i ispod njega.
Objavu je izdao State Department, a iza nje stoje dvije decenije mjerenja dna koja su zajedno radili američka agencija za okeane i atmosferu NOAA i Geološki zavod USGS. Riječ je o dnu koje se nastavlja dalje od 200 nautičkih milja, odnosno oko 370 kilometara od obale, gdje se završava isključiva ekonomska zona.
Sedam područja na kojima su ucrtane granice
- Arktik
- Atlantik uz istočnu obalu SAD
- Beringovo more
- Pacifik uz zapadnu obalu
- more oko Marijanskih ostrva
- dva područja u Meksičkom zaljevu
U zbiru je to oko milion kvadratnih kilometara, otprilike dvije Kalifornije. Bosna i Hercegovina ima 51.209 kvadratnih kilometara, pa bi u novo američko dno stalo oko 19 i po puta.
Dno da, voda iznad njega ne
U međunarodnom pravu kontinentalni pojas čine morsko dno i podzemlje uz kopno, a ne voda iznad njega. Na tom prostoru obalna država ima isključivo pravo da istražuje i iskorištava prirodna bogatstva: naftu, plin i minerale, ali i organizme koji žive na dnu i ne mogu se kretati osim po njemu, poput pojedinih školjki i rakova.
Voda iznad dna ostaje ono što je bila. Prema članu 78 Konvencije UN o pravu mora (UNCLOS), prava na pojasu ne mijenjaju pravni status mora iznad njega, pa brodovi i dalje plove slobodno, a ribe koje plivaju u tom moru nisu postale američke. Zato rečenica da su SAD „veće za milion kvadratnih kilometara“ zvuči atraktivno, ali nije tačna u smislu teritorije: ovo nije ni kopno ni državno more, nego pravo na resurse dna.
Zašto Vašington nije čekao ničiju potvrdu
Pravila za mjerenje pojasa izvan 200 milja nalaze se u članu 76 Konvencije. SAD konvenciju nisu ratifikovale, ali od 1987. zastupaju stav da prvih sedam stavova tog člana odražava običajno međunarodno pravo i da ih zato primjenjuju, navodi analiza objavljena u časopisu American Journal of International Law.
Član 77 kaže da prava obalne države na pojasu ne zavise od proglašenja ni od stvarnog zaposjedanja, nego postoje sama po sebi. Objava iz decembra 2023. zato nije osvajanje, nego precizno ucrtavanje granice koordinatama koje svako može provjeriti.
Države članice UNCLOS-a podatke šalju Komisiji UN za granice kontinentalnog pojasa, a granice koje utvrde na osnovu njenih preporuka postaju konačne i obavezujuće. SAD kao nečlanica taj put nemaju na isti način, pa njihove granice ostaju jednostrano objavljene.
Zašto je ta linija važna za rudarenje dna
Sve što leži iza vanjske granice nečijeg pojasa pripada međunarodnom području morskog dna. Konvencija ga proglašava zajedničkim naslijeđem čovječanstva, a njime upravlja Međunarodna uprava za morsko dno sa sjedištem u Kingstonu na Jamajci.
Svaki kilometar koji neka država upiše u svoj pojas tako izlazi iz tog zajedničkog prostora, što je posebno važno otkako sve više kompanija planira vaditi metale s dubokog dna.
