Univerzitet u Banjaluci uvodi modernizaciju, jači kadar i više prakse
Prilagođavanje studijskih programa zahtjevima privrede, uvođenje nastave na engleskom jeziku, osavremenjavanje laboratorija i zaustavljanje odliva stručnjaka ključni su ciljevi koje Univerzitet u Banjaluci postavlja pred svoje fakultete. Potreba za promjenama posebno je vidljiva na visokoškolskim ustanovama gdje interesovanje svršenih srednjoškolaca opada uprkos činjenici da školuju deficitaran kadar koji lako pronalazi dobro plaćen posao.
Podmlađivanje nastavnog kadra i doktorske studije
Vršilac dužnosti rektora banjalučkog Univerziteta Ranko Škrbić naglasio je da je kadrovsko osvježavanje jedan od najvažnijih zadataka, s obzirom na to da su pojedini fakulteti ranije ostali bez znatnog dijela nastavnika, a da podmlađivanje nije sprovedeno na odgovarajući način. Zbog toga je, prema njegovim riječima, neophodno pružiti šansu mladim stručnjacima i popuniti upražnjena mjesta na katedrama. On dodaje da je od velikog značaja i pokretanje doktorskih studija trećeg ciklusa kako bi se obezbijedio kontinuitet u stvaranju potrebnog akademskog kadra.
Pored unutrašnjeg jačanja, Škrbić ističe važnost intenzivnijeg naučnoistraživačkog rada i povezivanja sa srodnim ustanovama u regionu i inostranstvu. Kao uspješan primjer naveo je Medicinski fakultet, koji je u prethodnoj deceniji napravio zapažene rezultate u toj sferi.
Programi na engleskom jeziku i savremene tehnologije
Rukovodstvo visokoškolske ustanove usmjerava pažnju i na savremene informacione tehnologije, obrazovne platforme, primjenu vještačke inteligencije, kao i na stvaranje studijskih programa na stranom jeziku. Primjeri dobre prakse su Medicinski fakultet sa nastavom na engleskom, uključujući smjer sestrinstva, te Ekonomski fakultet koji ove godine otvara dodiplomske i master studije na engleskom jeziku.
Prema Škrbićevim riječima, međunarodni studijski programi doprinose boljoj prepoznatljivosti Univerziteta i omogućavaju razmjenu studenata i profesora u skladu sa evropskim standardima. On je takođe ukazao na potrebu osavremenjavanja Rudarskog fakulteta u Prijedoru, kao i boljeg iskorišćavanja potencijala poljoprivrede i šumarstva kroz jače veze sa privrednim sektorom i razvoj istraživačkih kapaciteta.
Izazovi upisa na Rudarskom fakultetu
Dekan Rudarskog fakulteta Svjetlana Sredić potvrdila je da je interesovanje za ovu struku na niskom nivou. Ove akademske godine indeks su preuzela svega četiri brucoša – troje na smjeru rudarstva i jedan na geološkom inženjerstvu. Ukupno na ovom fakultetu studira oko 70 akademaca, iako je godišnji upisni plan predviđao prijem 30 novih studenata.
Ona je navela da posla za ove inženjere ima, ali da mladi često imaju percepciju da je riječ o preteškom studiju i zahtjevnom pozivu. Zbog toga se razmatra prilagođavanje programa ka zaštiti životne sredine u rudarstvu. Fakultet sprovodi ankete, dane otvorenih vrata i kvizove za srednjoškolce, a očekuje se da izgradnja Centra za visoko obrazovanje u Prijedoru donese bolje uslove za rad. Sredićeva napominje da studenti imaju dosta praktične nastave u rudnicima, te da je u planu i akreditacija kompletnog programa na engleskom jeziku, uz podršku Univerziteta, resornog ministarstva i privrede.
Jačanje laboratorijskih kapaciteta u građevinarstvu
Govoreći o drugim članicama, Škrbić je istakao da i Građevinski fakultet ima znatne mogućnosti za napredak, prije svega kroz osnivanje i razvoj specijalizovanih laboratorija za ispitivanje materijala. Cilj je da se kroz stručne analize kvaliteta gradnje i seizmičke otpornosti objekata pruži direktan doprinos domaćoj privredi.
