Selimović ispred Andrića: čitaoci Velikih priča izabrali 100 najboljih romana
Selimović ispred Andrića glavni je zaključak čitalačkog glasanja u velikoj akciji beogradskog portala Velike priče i Nedeljnika – publika je za najbolji roman proglasila „Derviš i smrt“ Meše Selimovića, dok je stručni žiri tijesnom razlikom dao prednost „Na Drini ćupriji“ Ive Andrića. Izbor za 100 najboljih romana trajao je četiri mjeseca, a glasanje čitalaca dalo je tabelu koja se u velikoj mjeri poklapa sa odlukom žirija, ali donosi i nekoliko krupnih iznenađenja.
Žiri dao prednost Andriću za jedan bod
Kako se navodi na portalu Velike priče, stručni žiri je za najbolji roman napisan na našem jeziku odabrao „Na Drini ćupriju“, dok je na drugom mjestu, za svega jedan glas, ostalo djelo „Derviš i smrt“. U obrazloženju se precizira da je Andrićevo djelo bilo za jedan jedini bod ispred Selimovićevog. Metodologija je u oba izbora bila ista – deset bodova za prvo mjesto, devet za drugo, osam za treće i tako dalje. Kod čitalaca je prevagu odnijelo svega nekoliko desetina bodova u korist Meše Selimovića. Kada se razdvoje ukupni bodovi, broj prvih mjesta i broj listića na kojima se roman pojavio, dolazi se do zanimljivog podatka: u oba izbora Andrić je imao više prvih mjesta, ali se Selimović pojavljivao na više pojedinačnih lista, i to se ponovilo i u čitalačkom glasanju, uprkos znatno većem broju učesnika.
Lebovićevo posthumno djelo na trećem mjestu
Prva velika razlika u čitalačkoj tabeli vidi se već na trećem mjestu, gdje se našao roman „Semper idem“ Đorđa Lebovića. Posthumno objavljeno djelo, kako se ocjenjuje, najčitaniji je i najvoljeniji roman 21. vijeka, dobro je prošlo i kod žirija i kod publike, ali je kod čitalaca završilo ispred Crnjanskog, Bore Stankovića, Borislava Pekića, Danila Kiša i Dragoslava Mihailovića. Šesto mjesto kod čitalaca, a deveto kod žirija, zauzeo je Ljuba Vrapče, junak Dragoslava Mihailovića, dok je „Petrijin venac“ istog pisca sa 84. mjesta kod žirija stigao na 39. mjesto kod publike.
Pekićevo „Besnilo“ sa 15. na peto mjesto
Najveći pomak u prvih deset ostvarilo je „Besnilo“ Borislava Pekića – naučnofantastični triler koji je drugu mladost imao tokom pandemije kovida, a sada živi i treću: sa 15. mjesta kod žirija stigao je na peto kod čitalaca, ispred djela kao što su „Kad su cvetale tikve“, „Tvrđava“ i „Travnička hronika“. Pekić je dobro prošao kod publike i drugim knjigama, mada je „Besnilo“ jedini njegov roman u prvoj desetorci – „Zlatno runo“ je na 23. mjestu, a „Atlantida“ i „Kako upokojiti vampira“ nalaze se niže.
Magareće godine napredovale 67 mjesta
Najveći skok od svih romana na listi pripao je „Magarećim godinama“ Branka Ćopića – sa 95. mjesta kod žirija na 28. kod čitalaca. „Orlovi rano lete“ istog pisca zauzeli su 15. mjesto kod čitalaca, a 43. kod žirija. Među velikim dobitnicima su i „Jebo sad hiljadu dinara“ Borisa Dežulovića, koji je sa 88. mjesta stigao na trideseto, kao i „Enciklopedija mrtvih“ Danila Kiša, sa 72. na devetnaesto. Dežulovićev roman napredovao je 58 pozicija, Kišova knjiga 53, dok su „Pop Ćira i pop Spira“ Stevana Sremca završili na 44. mjestu, 48 iznad plasmana kod žirija. Za 48 mjesta napredovao je i „Ljepši kraj“ Bekima Sejranovića, sa 83. na 35, a „Črna mati zemla“ Kristiana Novaka, stota knjiga na listi žirija, kod čitalaca je 53.
Ko je izgubio najviše pozicija
Zanimljivo je pogledati i koje su knjige „pale“. Albaharijev „Gec i Majer“ izgubio je 52 mjesta, a „Muzej bezuvjetne predaje“ Dubravke Ugrešić završio je na 79. mjestu, 44 niže nego kod žirija. „Zimsko ljetovanje“ Vladana Desnice palo je sa 39. na 81, dakle za 42 mjesta, a „Mirisi, zlato i tamjan“ Slobodana Novaka sa 56. na 96. U izvjesnom smislu najveći gubitnik je Miroslav Krleža, jer je „Povratak Filipa Latinovicza“ tek na 47. mjestu. S druge strane, da publika voli Slobodana Selenića, pokazao je i slučaj romana „Ubistvo s predumišljajem“, koji je sa 70. stigao na 26. mjesto.
Osam istih romana u prvoj desetorci
U prvih deset na obje liste nalazi se osam istih romana, a u prvih dvadeset poklapa se trinaest, što, kako se ističe, znači da se ne može govoriti o dva suprotstavljena ukusa. Pretplatnici Velikih priča su među dvadeset najboljih uvrstili „Očeve i oce“ Slobodana Selenića, „Komo“ Srđana Valjarevića, „Orlove rano lete“ Branka Ćopića, „Dvore od oraha“ Miljenka Jergovića, „Famu o biciklistima“ Svetislava Basare, „Enciklopediju mrtvih“ Danila Kiša i „Decu“ Milene Marković. Kod žirija su u prvih dvadeset, a kod čitalaca nisu, bili „Kiklop“ Ranka Marinkovića, „Proljeća Ivana Galeba“ Vladana Desnice, „Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji“ Bore Ćosića, „Forsiranje romana reke“ Dubravke Ugrešić, „Dnevnik o Čarnojeviću“ Miloša Crnjanskog, „Povratak Filipa Latinovicza“ i „Na rubu pameti“ Miroslava Krleže. Ivo Andrić ima tri romana na obje liste, Meša Selimović dva, dok Miloš Crnjanski ima tri kod žirija, ali dva kod čitalaca.
