Nova vlast u BiH mora izbjeći blokade i političke sukobe
Nakon što su prethodne godine na zajedničkom nivou protekle u znaku zastoja i političkih tenzija, ključno pitanje pred predstojeći mandat jeste da li će nova vlast u BiH uspjeti da prekine praksu međusobnih ucjena i otvori prostor za funkcionalan rad institucija. Domaći stručnjaci i analitičari ističu da bi ponavljanje istih obrazaca ponašanja značilo gubitak još jednog četvorogodišnjeg ciklusa, dok građani očekuju vidljive ekonomske i reformske pomake umjesto praznih obećanja.
Neophodnost međusobnog uvažavanja i kompromisa
Politički analitičar Velizar Antić ocijenio je za „Nezavisne novine“ da je temeljni nedostatak dosadašnjeg funkcionisanja na nivou BiH bio potpuni izostanak volje da se sasluša druga strana. Prema njegovom viđenju, politički akteri su ostajali čvrsto ukopani na svojim pozicijama bez ikakve spremnosti na popuštanje, što u složenom sistemu kakav je u BiH neizbježno vodi u blokadu.
Antić je upozorio da bez postizanja konsenzusa i istinskog dogovora o ključnim pitanjima nema kretanja naprijed, te da bi nastavak politike uslovljavanja donio samo još četiri izgubljene godine tokom kojih su se mogli riješiti brojni nagomilani problemi.
Oštre kritike na račun odnosa prema građanima
Mnogo oštriji u svojoj ocjeni bio je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli Enes Osmančević, koji navodi da dosadašnji sastavi vlasti nisu pokazali brigu za interese naroda, već su se fokusirali na lične koristi. On izražava sumnju da će promjena struktura donijeti suštinsku prekretnicu, smatrajući da bi budući donosioci odluka mogli ponavljati ranije poteze uz nešto drugačiji politički marketing.
Osmančević je u tom kontekstu povukao paralelu sa dešavanjima u Srbiji, gdje je, kako je naveo, Vučićeva partija ostala bez vlasti zbog ignorisanja potreba društva, dodajući da slična bezobzirnost postoji i na domaćoj sceni, ali da izostaje reakcija javnosti.
Reforme uz poštovanje ustavnih nadležnosti
Politikolog Dragana Vučković podsjeća da su protekli period obilježile duboka kriza, neprestana politička trvenja i ozbiljno usporavanje na evropskom putu. Ona naglašava da novo rukovodstvo ne smije koristiti zajedničke institucije kao poligon za međusobne obračune, jer se time direktno onemogućava njihov rad.
Prema njenim riječima, napredak ka Evropskoj uniji mora se temeljiti na stvarnim reformama i primjeni propisa, ali uz strogo poštovanje ustavnih nadležnosti svih nivoa vlasti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Vučkovićeva zaključuje da su transparentnost u trošenju javnih sredstava, jačanje odgovornosti i politički dijalog jedini put do stabilnosti, uz jasan stav da kompromis ne smije voditi ka potpunom odricanju od bazičnih principa.
