Državljani BiH masovno kupuju nekretnine u Hrvatskoj: Na četvrtom mjestu među strancima

Državljani Bosne i Hercegovine zauzeli su visoko četvrto mjesto među stranim kupcima kada su u pitanju nekretnine u Hrvatskoj tokom 2025. godine, pokazuju zvanični podaci Poreske uprave prikupljeni za proteklih deset godina. Kupci sa pasošem BiH pazarili su ukupno 464 nepokretnosti, čime su nadmašili državljane nekoliko zemalja članica Evropske unije.
Ispred državljana BiH na ovoj listi nalaze se jedino kupci iz Slovenije sa 2.576 kupljenih objekata, Njemačke sa 1.962 i Austrije čiji su državljani upisali 875 nekretnina. Državljani BiH su za svega četiri kupovine ostavili iza sebe Čehe, koji su stekli 460 nekretnina, dok su na narednim pozicijama Mađari sa 399 i Poljaci sa 391 kupljenim posjedom.
Skok broja kupaca u odnosu na 2016. godinu
Zanimljivo je da je broj kupovina koje su ostvarili građani BiH čak osam puta veći u poređenju sa 2016. godinom. Ovaj rast zabilježen je uprkos činjenici da sveukupno interesovanje stranih državljana za kupovinu nekretnina u Hrvatskoj bilježi pad u odnosu na rekordnu 2022. godinu, kada su zabilježene 13.344 kupovine. Tokom 2025. godine stranci su ukupno kupili 9.159 nepokretnosti, što predstavlja pad od 31 procenat u odnosu na rekordnu 2022, ali i dalje čini rast od 59 procenata u poređenju sa stanjem iz 2016. godine. Time su strani državljani činili približno 7,8 procenata svih zabilježenih transakcija.
Značajan uzlet bilježe i kupci iz Poljske, koji su sa 391 nekretninom zabilježili gotovo sedmostruki rast u odnosu na 2016. godinu. Takođe, kupaca iz Srbije ima šest puta više, a iz Ukrajine 6,4 puta više. Nasuprot tome, pojedina tržišta bilježe osjetno smanjenje: broj kupaca iz Rusije manji je za 78 procenata u odnosu na 2016. godinu, iz Švedske za 62 procenta, a iz Velike Britanije za 53 procenta.
Jadran i dalje glavna meta stranih ulagača
Prema procjenama Hrvatske privredne komore iz 2025. godine, oko 90 procenata inostranih kupaca bira objekte na području pet primorskih županija. Podaci Poreske uprave potvrđuju da je ubjedljivo najviše nekretnina prodato u Istarskoj županiji, gdje su stranci kupili 2.635 nepokretnosti, a zatim slijede Zadarska sa 1.789 i Primorsko-goranska sa 1.543 nekretnine. U Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježeno je 995 kupovina, u Šibensko-kninskoj 748, Dubrovačko-neretvanskoj 315 i u Ličko-senjskoj 299 nekretnina.
U Istarskoj županiji inostrani kupci su učestvovali sa čak 26,9 procenata u svim realizovanim kupovinama, u Zadarskoj sa 20,9 procenata, dok su u Šibensko-kninskoj činili 18,8 procenata prometa. Ukupno posmatrano, sedam obalnih županija obuhvata više od 90 procenata svih kupovina koje u Hrvatskoj realizuju stranci. Iz Poreske uprave napominju da ovaj statistički pregled sadrži isključivo kupoprodaje za koje je završen postupak utvrđivanja poreske osnovice, te da su navedeni podaci podložni naknadnim promjenama.






