Zagađenje vazduha u Banjaluci bez sistemskog rješenja: Posljedice po zdravlje sve teže
Dolaskom hladnijih dana zagađenje vazduha u Banjaluci ponovo je postalo svakodnevna pojava, a visoke koncentracije štetnih materija navele su Institut za javno zdravstvo Republike Srpske da još jednom uputi upozorenje građanima na opasnosti kojima se izlažu. Dok se preporuke o izbjegavanju boravka na otvorenom prostoru i posebnom oprezu za osjetljive kategorije redovno ponavljaju iz sezone u sezonu, ključno pitanje ostaje koje se konkretne mjere preduzimaju kako bi se ovaj problem dugoročno otklonio.
Izgubljeno vrijeme i izostanak mjera
Profesor dr Petar Gvero, šef Katedre za termotehniku Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, gostujući u Jutarnjem programu ocijenio je da su trenutne prilike u gradu nepromijenjene ili čak nepovoljnije u poređenju sa prethodnom godinom. Prema njegovim riječima, protekli period potrošen je na predizborna nadmetanja tokom kojih se niko od kandidata nije posvetio ovoj temi, zbog čega je tekuća godina propuštena za pronalaženje sistemskog rješenja.
Zajednička odgovornost i zdravstvene posljedice
Gvero je naglasio da lokalna vlast ima najveću odgovornost, ali da ne može biti jedini akter u tom procesu, jer rješavanje problema zahtijeva sveobuhvatan pristup. On je ukazao i na teške medicinske posljedice, istakavši da je znatan broj građana obolio od astme i bronhitisa upravo zbog zagađenja. Prema njegovim navodima, oko 20 odsto populacije suočava se sa bolestima izazvanim aerozagađenjem, zbog čega je daleko opravdanije ulagati novac u prevenciju nego u kasnije liječenje oboljelih.
Uzroci aerozagađenja i uticaj na pluća
Govoreći o izvorima zagađenja, profesor je objasnio da su štetne čestice koje građani udišu produkt sagorijevanja čvrstih ložišta. Ovakvoj situaciji doprinijela su individualna ložišta, saobraćaj, kao i način na koji se gradi u gradu. Gvero je posebno upozorio na činjenicu da čestice nakon dospijevanja u pluća reaguju sa tkivom i više se ne mogu eliminisati iz organizma.
