Politika

Funkcionisanje ustavnog sistema i izazovi u odnosima u BiH

Prema ocjenama iznesenim u objavljenoj analizi političkih prilika, funkcionisanje ustavnog sistema u Bosni i Hercegovini već tri decenije prate duboka neslaganja oko tumačenja temeljnog ugovora na kojem zemlja počiva. U tekstu se ukazuje na paradoks prema kojem se uporedo sa javnim zalaganjem za funkcionalnost države često odstupa od načina rada koji je propisao sam Ustav, pri čemu se politički ciljevi stavljaju ispred važećih ustavnih normi.

Uloga konsenzusa i entitetskih mehanizama

U analizi se navodi da struktura uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom nije zamišljena kao jednostavan većinski model u kojem jedna strana može donositi odluke bez uvažavanja ostalih. Kako se ističe u izvoru, BiH je koncipirana kao decentralizovana i složena zajednica dva entiteta i tri konstitutivna naroda, gdje međusobna saglasnost predstavlja osnovni instrument upravljanja, a ne prepreku. Takođe se napominje da nepostizanje dogovora ne stvara pravnu prazninu, već potvrđuje da određeni prijedlog nema neophodnu podršku, što služi kao zaštita od preglasavanja o ključnim pitanjima.

Oprečni pogledi na nadležnosti i pravosuđe

Tekst dalje navodi da se u političkim krugovima u Sarajevu često primjenjuje pristup prema kojem se legitimni zahtjevi konstitutivnih naroda i entitetsko glasanje tretiraju kao problem. Pored toga, u analizi se problematizuju tendencije da se Savjet ministara posmatra kao vlada sa opštim nadležnostima, kao i praksa obraćanja visokom predstavniku i Ustavnom sudu BiH kada izostane politički kompromis. Kao poseban primjer odstupanja od izvornog dejtonskog okvira, u tekstu se izdvaja pravosudni nivo zajedničkih institucija, uz tvrdnju da najviši pravni akt predviđa postojanje Ustavnog suda BiH, ali ne i postojanje Suda BiH ili Tužilaštva BiH.

Izvor
Glas Srpske

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button