Stručnjaci upozoravaju: Zbog klimatskih promjena i uvoza hrane prijeti novi udar na budžete građana BiH
SARAJEVO – Iako su se globalne cijene hrane u posljednje vrijeme stabilizovale, a rast u Evropskoj uniji znatno usporio, potrošači u Bosni i Hercegovini ne mogu računati na trajno pojeftinjenje osnovnih namirnica. Stručnjaci upozoravaju da bi već u narednoj godini mogao uslijediti novi talas poskupljenja, koji će dodatno opteretiti ionako niske standarde građana.
Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH navode da redovno prate kretanje cijena hrane i ostalih proizvoda i usluga, te ističu da trenutni podaci ne pokazuju dramatičan rast na globalnom nivou. Prema Pokazateljima Organizacije za hranu i poljoprivredu UN, cijene hrane na svjetskim tržištima u 2026. godini više su za oko jedan indeksni bod u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrano po mjesecima, cijene su rasle u prva četiri mjeseca, dok su u maju i junu smanjene za pola indeksnog boda. Međutim, to ne znači da je došlo do značajnijeg pada, već da su one ostale na približno istom nivou od avgusta 2025.
Upitani da prokomentarišu upozorenja ekonomista, agronoma i klimatologa o mogućem novom rastu cijena, iz Institucije ombudsmana potvrđuju da su takve procjene opravdane. Kako objašnjavaju, na buduća kretanja mogu uticati brojni faktori – od rasta troškova proizvodnje i energenata do poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja. „Procjene o mogućem rastu cijena hrane zbog povećanja ulaznih troškova i klimatskih promjena u potpunosti su opravdane. Problemi sa snabdijevanjem energentima, rast cijena nafte i poljoprivrednih derivata, kao i poremećaji na svjetskim tržištima, neminovno se odražavaju na cijene krajnjih proizvoda“, istakli su.
Dodatni rizik predstavljaju klimatske promjene – suše, poplave, oluje i druge ekstremne vremenske pojave koje mogu smanjiti poljoprivredne prinose, a time i ponudu na tržištu, što vodi ka novom rastu cijena. Kada je riječ o BiH, iz Institucije ombudsmana upozoravaju da se svaki poremećaj na regionalnim i svjetskim tržištima direktno preliva na domaće potrošače, jer zemlja i dalje u velikoj mjeri zavisi od uvoza hrane. „BiH je izuzetno uvozno orijentisana zemlja i zbog toga svaka negativna kretanja na stranim tržištima imaju posljedice i na domaće cijene. Problemi sa snabdijevanjem i klimatske promjene mogu domaćim proizvođačima povećati troškove proizvodnje, što će se neminovno odraziti i na cijene prehrambenih proizvoda“, naglasili su.
Kompanije sve više cijene hrane približavaju evropskom nivou, ali potrošači u BiH ne mogu se dugoročno zaštititi samo kontrolom cijena, već razvojem domaćih proizvodnih kapaciteta. Iz Institucije ombudsmana podsjećaju da su više puta upućivali preporuke entitetskim vladama da je jedini kvalitetan način zaštite potrošača razvoj vlastite poljoprivrede i prehrambene industrije. „Samo tako možemo uticati na stabilnost cijena na domaćem tržištu. Dok god se ne pomogne snažniji razvoj domaće proizvodnje, cijene hrane u BiH će, iako plate to ne prate, ostati slične onima na evropskom tržištu, jer značajan dio proizvoda uvozimo upravo sa tih tržišta“, zaključili su.
Prema podacima Eurostata, cijene hrane u BiH već su na oko 83 do 85 odsto prosjeka Evropske unije, dok prosječna plata iznosi oko 1.680 maraka. Istovremeno, sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu približava se iznosu od 3.400 maraka, što znači da prosječna zarada ne pokriva ni polovinu osnovnih mjesečnih potreba domaćinstva. Zbog toga bi svaki novi rast cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, mogao ozbiljno ugroziti egzistenciju najugroženijih kategorija stanovništva.
Izvor: Glas Srpske