Ove biljke nisu običan korov: Pet vrsta koje unapređuju baštu
Mnogi vlasnici bašti po navici uklanjaju svaku biljku koja se pojavi tamo gdje nije planirana, smatrajući je korovom. Ipak, stručnjaci ističu da pojedini samonikli primjerci mogu biti od velike koristi – poboljšavaju kvalitet zemlje, privlače oprašivače i čuvaju vlagu. Ključ je samo u kontrolisanom uzgoju, kako se ne bi previše raširili.
Maslačak je često na udaru baštovana, ali njegov korijen probija zbijeno zemljište i izvlači hranljive materije iz dubljih slojeva. Osim toga, rano u proljeće predstavlja važan izvor hrane za pčele. Da bi se spriječilo nekontrolisano širenje, dovoljno je ukloniti cvjetove prije formiranja sjemena.
Tušt, iako se brzo širi, potpuno je jestiv i bogat vitaminima. Nizak rast i gusto pokrivanje tla čine ga prirodnim malčem koji pomaže u očuvanju vlage tokom vrućih dana. Preporuka je redovno ga brati dok ne razvije sjeme.
Bijela djetelina veže azot iz vazduha i prirodno obogaćuje zemljište, pa trava oko nje često ostaje zelenija čak i uz manje đubriva. Njeni cvjetovi privlače pčele i korisne insekte, što je čini dobrim saveznikom u bašti.
Hajdučka trava privlači bubamare i druge insekte koji se hrane štetočinama. Otporna je na sunce i ne zahtijeva mnogo njege – dovoljno je povremeno je orezivati kako ne bi zauzela previše prostora.
Mišjakinja stvara gust zeleni pokrivač koji štiti zemlju od isušivanja i erozije, posebno korisna na praznim gredicama ili stazama. Ipak, treba je ukloniti prije nego što sazri sjeme da se ne bi prekomjerno raširila.
Kako se navodi u preporukama, nije svaka samonikla biljka neprijatelj bašte. Mnoge od njih poboljšavaju kvalitet tla, privlače korisne insekte i doprinose zdravijem okruženju. Umjesto da ih odmah čupate, razmislite da li mogu biti korisne tamo gdje ne smetaju drugim kulturama.
Izvor: Glas Srpske
