Novi izbori u Izraelu na pomolu, nijedan blok nema većinu
Nijedna strana ne može da slavi ubjedljivu pobjedu na izborima u Izraelu. Izlazne ankete poslije glasanja 27. oktobra pokazuju da je trka izjednačena, a izlaznost birača bila je najveća u posljednjih nekoliko decenija. Riječ je o prvim opštim izborima u zemlji od napada palestinskih ekstremista, predvođenih Hamasom, na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine.
Prema projekcijama dva izraelska emitera, stranka Jašar bivšeg vojnog komandanta Gadija Ajzenkota i još tri jevrejske opozicione stranke u njegovom Bloku promjena osvojile bi 51 mjesto u Knesetu, koji ima 120 mjesta. Isto predviđanje odnosi se na Netanjahuov Likud i njegove krajnje desničarske i ultraortodoksne jevrejske saveznike. Anketa trećeg emitera dala je Netanjahuu prednost od tri mjesta.
Arapske stranke kao jezičak na vagi
Mnogo toga zavisi od dvije arapske koalicije stranaka, kojima se predviđa rekordnih 18 ili 19 mjesta. Njihova podrška mogla bi da bude presudna u obezbjeđivanju većine za formiranje vlade. Ipak, sve osim jedne vodeće jevrejske stranke isključile su mogućnost saradnje sa njima u vladi.
Kneset ima 120 mjesta, većina je 61
Izraelski parlament, poznat kao Kneset, ima 120 mjesta, što znači da je za većinu potreban 61 glas, odnosno poslanik. Zbog proporcionalnog sistema glasanja dosadašnje vlade uvijek su bile koalicije više stranaka. Od osnivanja države 1948. godine Izraelom upravljaju koalicione vlade, pa tako i sadašnja Netanjahuova. Otvoreno je pitanje hoće li i u novoj na čelu biti sadašnji premijer Benjamin Netanjahu.
Mandatar ima 42 dana za sastavljanje vlade
Kada konačni rezultati budu potvrđeni i poslije konsultacija sa svim političkim strankama i koalicijama, predsjednik Izraela pozvaće lidera stranke za koga procijeni da ima najveće šanse da formira vladajuću koaliciju. To bi, međutim, moglo da potraje nedjeljama. Obično mandat dobija lider stranke koja je osvojila najviše mjesta u Knesetu, ali to nije obaveza: poslije izbora 2009. godine tadašnji predsjednik Šimon Peres prvo je pozvao Netanjahua, iako je njegov Likud bio iza rivalske stranke Kadima. Sadašnji predsjednik Izraela je Isak Hercog.
Prvi koga predsjednik ovlasti, odnosno proglasi za mandatara, ima do 42 dana da formira vladu. Ako ne uspije, šansu dobija drugi mandatar. Ako nijedna stranka ne može da obezbijedi većinu, moguće je da manjinska vlada preuzme vlast. Ukoliko niko ne uspije da sastavi vladu, raspisuju se novi izbori, a Netanjahu bi ostao privremeni premijer.
Netanjahu vlada veći dio tri decenije
Netanjahu predvodi blok desničarskih i vjerskih stranaka. Prvi put je došao na vlast 1996. godine, kao prvi direktno izabrani premijer Izraela na prijevremenim izborima poslije atentata na Jicaka Rabina, i na vlasti je većim dijelom posljednje tri decenije.
Ajzenkot predvodi opozicionu grupu koju čine stranke desnog centra i ljevičarske stranke, ujedinjene prvenstveno ciljem da zamijene Netanjahua. U bloku je i stranka Bi'Jahad, koju predvodi bivši premijer Naftali Benet.
Pred Izraelom su, izgleda, dugi pregovori o obezbjeđivanju većine u parlamentu kako bi se napravila vlada, a možda i novi izbori.
