Prebrzo jedenje: posljedice koje tijelo ne stigne da obradi
Prebrzo jedenje često za sobom ostavlja osjećaj nelagode, probleme s varenjem, a može dovesti i do refluksa – stanja u kojem se hrana i želučani sokovi vraćaju iz želuca u jednjak.
Zašto nastaje refluks
Proces varenja počinje već u ustima. Kada se obrok pojede prebrzim tempom, hrana ne stigne da se dovoljno usitni, što otežava kasniju obradu u želucu. Zbog toga često jedenje u žurbi može doprinijeti nastanku refluksa.
Svaki zalogaj prije gutanja treba dobro sažvakati, a broj potrebnih pokreta vilicom zavisi od vrste namirnice i veličine zalogaja. Ponekad je dovoljno tri, pet ili sedam puta, a ponekad i deset.
Kada tijelo javi da je sito
Dodatni problem prebrzog jedenja je i to što se unese više hrane nego što je tijelu zaista potrebno da bismo bili siti. Kada hrana dospije u usta, organizam odmah javlja probavnom traktu da je obrok na putu. Čim se pojede dovoljno, želudac šalje mozgu signal da je vrijeme da se prestane s jelom.
Ako se obrok pojede prebrzo, ti signali mogu ostati neprimijećeni. Suprotno tome, usporen tempo obroka mozgu daje dovoljno vremena da registruje sitost, pa se jelo prekida u pravom trenutku.
Šta su pokazala istraživanja
Istraživanja su otkrila da osobe koje jedu sporije u prosjeku unose manje kalorija i duže ostaju site, što je još jedan razlog da se obroku posveti više vremena i pažnje.
