Privatizacija Telekoma ponovo pred sudom: Zatražene adrese Đukanovića i ostalih aktera
Viši sud u Podgorici zatražio je podatke o prebivalištu osoba čije je saslušanje predloženo u postupku kojim se istražuje privatizacija Telekoma, među kojima su bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i njegova sestra Ana Đukanović. Pravosudni organi trenutno čekaju tražene informacije kako bi se omogućili naredni koraci u ovom dugogodišnjem predmetu.
Prijedlog za saslušanje bivšeg državnog vrha
Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore precizirao je zahtjev za preduzimanje dokaznih radnji i predložio ispitivanje nekadašnjih najviših funkcionera i privrednika. Budući da uz podnesak nisu priložene njihove adrese, podgorički sud je zatražio dostavljanje tih podataka. Iz kancelarije zaštitnika naglašeno je da su se obratili Ministarstvu unutrašnjih poslova radi pribavljanja evidencije, ali da povratnu informaciju još čekaju.
Pored nekadašnjeg premijera i predsjednika države Mila Đukanovića i advokatice Ane Đukanović, spisak obuhvata nekadašnjeg funkcionera „Telekoma“ Olega Obradovića, zatim Veselina Barovića iz „Eurofonda“, Damjana Hostu iz „Monte Adrije“ i Tomaša Morvaija iz „Mađar Telekoma“. Prema prijedlogu, bivši premijer trebalo bi da pojasni postupke Vlade prilikom objave tendera, prihvatanja ponude mađarskog partnera, isplate manjinskim vlasnicima i pripreme izvještaja Savjeta za privatizaciju, dok bi Ana Đukanović bila ispitana povodom ugovora sa američkom firmom „Sigma Inter Corp“ i pratećih konsultantskih izvještaja.
Osporavana prodaja kompanije iz 2005. godine
Preduzeće „Crnogorski Telekom“ prodato je 2005. godine kompaniji „Mađar Telekom“ za iznos od 114 miliona evra, uz dodatna tri miliona evra koja su bila opredijeljena za preuzimanje udjela manjinskih vlasnika. Američka Komisija za hartije od vrijednosti i berzu sprovela je sopstvenu istragu i pribavila saznanja o korupciji u Crnoj Gori u vezi sa ovim poslom, a prikupljena dokumentacija upućena je crnogorskim tužiocima 2015. godine.
Nakon krivične prijave koju je 2019. godine podnijela Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), specijalni tužioci su nakon višegodišnjeg rada tokom ljeta 2025. zaključili da je u ovom slučaju nastupila apsolutna zastara. Takvo stanovište potom je u septembru iste godine ozvaničilo i Vrhovno državno tužilaštvo, odbacujući pritužbe podnosilaca prijave i države.
Preokret pred Višim sudom i pitanje zastare
Vlada Crne Gore je početkom oktobra 2025. godine ovlastila zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da u ime države preuzme ulogu supsidijarnog tužioca i nastavi postupak. Iako je istražni sudija u prvom navratu odbio prijedlog za izvođenje dokaza i saslušavanje učesnika, vanpretresno vijeće Višeg suda u Podgorici u maju je naložilo ponovno razmatranje prijedloga, zauzevši stav da krivično djelo primanja mita ne podliježe apsolutnoj zastari. Pokušaj Vrhovnog državnog tužilaštva da preko Vrhovnog suda ospori takav zaključak pravno nije uspio.
Uprkos takvom stavu vijeća, zasad nije poznato da li će Specijalno državno tužilaštvo ponovo preuzeti gonjenje po ovim sumnjama ili ostaje pri ocjeni o zastarijevanju. Dalji pravosudni potezi i eventualna saslušanja zavise od dostavljanja tačnih adresa predloženih aktera sudu.
