Zaštita djece na internetu: U Hrvatskoj stotine prijava zbog zlostavljanja
U susjednoj Hrvatskoj zaštita djece na internetu ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što je Centar za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD) od kraja jula zabilježio čak 231 prijavu koje se odnose na ugrožavanje maloljetnika u virtuelnom prostoru. Ova organizacija, pri kojoj radi i osječki Centar za sigurniji internet, stekla je 23. jula zvanični status pouzdanog prijavitelja (trusted flagger) odlukom Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), u skladu sa evropskim Aktom o digitalnim uslugama (DSA). Zahvaljujuci tome, pružaoci usluga na društvenim mrežama i velikim platformama u okviru Evropske unije sada imaju zakonsku obavezu da podneske ove ustanove rješavaju po hitnom postupku.
Reakcije velikih platformi i ignorisanje Telegrama
Od trenutka dobijanja pomenutog statusa pa do 21. septembra, Centar je na posebnu adresu prijavljenu Evropskoj komisiji primio najviše pritužbi koje se odnose na Telegram, zbog čega je toj mreži proslijeđeno pet obavještenja. Paralelno s tim, posredstvom ranije formiranih kanala, upućeno je dodatnih 11 podnesaka – osam mreži TikTok, dva Discordu i jedno kompaniji Meta za platformu Instagram. Iako su specijalizovane linije za pouzdane prijavitelje pokretane tokom septembra, mehanizam kompanije Meta još uvijek nije profunkcionisao.
Iz Centra navode da se upozorenja upućena tehnološkim gigantima pretežno tiču materijala koji neposredno nanosi štetu najmlađima. Na TikToku su zabilježeni slučajevi javnog ruganja i ponižavanja prepoznatljive djece, objavljivanje fotografija maloljetnika bez dozvole, kao i ciljano imenovanje jedne djevojčice uz iznošenje neprimjerenih tvrdnji seksualnog karaktera. Servisima Meta i Discord prijavljeni su nalozi korišćeni za seksualno ucjenjivanje, te server gdje je nedozvoljeni sadržaj bio dostupan djeci. S druge strane, Telegramu su upućene prijave zbog kanala sa materijalom seksualnog zlostavljanja, naloga koji promovišu nasilje i naplaćuju pristup zatvorenim grupama, ali i mreže koja je maloljetnicima pod izgovorom dodataka za video-igre plasirala štetne računarske programe.
Postupanje nadležnih službi drastično se razlikuje u zavisnosti od servisa. TikTok je riješio svih osam predmeta za najviše dva dana, uklonivši dva profila i dvije objave, uz evidentirano kršenje pravila u još jednom slučaju. Međutim, od Mete i Discorda odgovori još nisu stigli, dok Telegram nije dostavio čak ni potvrdu o prijemu obavještenja poslanog još 3. septembra, niti pruža broj predmeta putem koga bi se mogao pratiti tok postupka.
Policiji upućeno četrdeset zvaničnih izvještaja
Zbog ozbiljnosti situacije, Centar je tamošnjem Ministarstvu unutrašnjih poslova dostavio 40 izvještaja, uz prateće dopune. U podacima dostavljenim nadležnim organima najprisutniji su slučajevi seksualnog zlostavljanja, a odmah potom slijede seksualne ucjene maloljetnika.
Od ukupno 95 prijava koje su od 23. jula zabilježene preko obrasca na stranici csi.hr, podnosioci su u 58 navrata označili rubriku seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja. Pritom su se 34 prijave odnosile na Telegram, a 23 na TikTok. Kada je riječ o izvještajima proslijeđenim policijskim strukturama, 13 se direktno ticalo materijala zlostavljanja, a 11 seksualnih iznuda i eksploatacije, gdje je u najmanje šest slučajeva utvrđeno da su žrtve maloljetna lica. Zabilježeni su i slučajevi dijeljenja ličnih podataka u grupama na Telegramu.
Prijedlog evropske regulative i novi zakonski okvir
Rukovodilac i suosnivač Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak osvrnuo se i na prijedlog uredbe poznate kao EU KIDS Act, koja teži pooštravanju bezbjednosnih kriterijuma i uvođenju zabrane pristupa društvenim mrežama za djecu ispod 13 godina. On smatra da je riječ o značajnom koraku koji otvara pitanje odgovornosti digitalnih servisa, ali napominje da će stvarni efekat zavisiti od načina na koji se pravila budu sprovodila. Kako navodi, starosna granica ima smisla isključivo ukoliko je mehanizam provjere godina pouzdan, odmjeren i ne ugrožava privatnost, naglašavajući da prosta blokada pristupa ne eliminiše opasan sadržaj niti zaustavlja predatore.
Ramljak je takođe pozdravio najavu donošenja Zakona o zaštiti djece u digitalnom okruženju, ističući da je neophodna precizna raspodjela odgovornosti između države, digitalnih kompanija i stručnih službi. Potvrdio je da Centar učestvuje u radnoj grupi za izradu ovog propisa, koji bi prema najavama trebalo da bude usklađen sa evropskim standardima, uz težište na edukaciji, prevenciji i podršci porodicama. Konačni sud o kvalitetu zakona biće donesen nakon uvida u sam tekst, pri čemu će presudno mjerilo biti da li će nova rješenja djeci obezbijediti bržu i djelotvorniju zaštitu.
