Povišen nivo holesterola: Namirnice koje treba izbjegavati
Kada se u organizmu javi povišen nivo holesterola, simptomi najčešće u potpunosti izostaju, ali se tokom vremena znatno uvećava rizik od oboljenja srca i krvnih sudova. Upravo zbog toga, uz redovnu laboratorijsku kontrolu parametara u krvi, izuzetno je važno obratiti pažnju na svakodnevne navike u ishrani.
Stručnjaci ukazuju na to da borba sa masnoćama ne znači da je neophodno potpuno izbaciti ogroman broj namirnica. Suština je u znatnom ograničavanju unosa hrane bogate zasićenim masnim kiselinama i transmastima, naročito ako se ona jede često i u obilnijim porcijama.
Masnoće životinjskog porijekla i prerađevine
Pojedini masniji komadi crvenog mesa, kobasice, salame, slanina i srodne mesne prerađevine donose značajne količine zasićenih masnoća. Njihovu upotrebu poželjno je smanjiti, a prednost dati posnijem mesu, ribi, živinskom mesu bez kožice, kao i biljnim bjelančevinama poput pasulja, sočiva i leblebija. Dodatni problem kod industrijskih prerađevina predstavlja i činjenica da, pored zasićenih masti, uglavnom sadrže i visoke nivoe soli.
Punomasni mliječni proizvodi u ishrani
Namirnice kao što su punomasno mlijeko, masni sirevi, pavlaka, puter i ostali mliječni proizvodi sa visokim udjelom masnoće mogu biti veliki izvor zasićenih masti. Ipak, nije nužno u potpunosti ih eliminisati. Preporučuje se da osobe sa viškom holesterola, uz dogovor sa ljekarom ili nutricionistom, odaberu proizvode sa manjim procentom mliječne masti i pažljivo vode računa o ukupnim količinama koje unose.
Brza hrana i industrijski slatkiši
Prženi krompirići, prženo tijesto, određeni pekarski proizvodi, gotova jela i razna brza hrana nerijetko sadrže velike procente zasićenih masnoća, a pojedini artikli donose i industrijske transmasne kiseline. Umjesto prženja, znatno bolji izbor predstavlja priprema hrane kuvanjem, pečenjem ili obradom na pari, uz korišćenje umjerenih doza kvalitetnih biljnih ulja.
Torte, kolači, keks, kroasani i lisnata tijesta spajaju zasićene masnoće, šećer i visoke kalorijske vrijednosti. Iako šećer sam po sebi nije holesterol, ishrana preopterećena dodatim šećerima i kalorijama nepovoljno utiče na nivo triglicerida i stanje kardiovaskularnog sistema. Zbog toga je najbolje da ovakvi zalogaji budu samo povremeni izbor, dok bi temelj jelovnika trebalo da čine svježe povrće, voće, integralne žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i riba.
