Centralna banka BiH u fokusu: Borba za kadrovske pozicije ili posezanje za novcem
Nakon nedavnog razgovora sa Draganom Čovićem u Banjaluci, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da će, uz diplomatske teme, jedno od ključnih pitanja u predstojećem periodu biti i Centralna banka BiH. Ovakve najave otvorile su raspravu o tome da li je na sceni pokušaj preuzimanja uticaja nad deviznim rezervama zbog finansijskih obaveza sa kojima se suočava Republika Srpska ili je riječ o raspodjeli rukovodećih funkcija unutar ove institucije.
Aćimović: U pozadini su isključivo kadrovska pitanja
Ekonomista Draško Aćimović ocjenjuje da su nagađanja o korištenju deviznih rezervi za izmirenje dugova tek političke izjave bez uporišta u stvarnosti. On naglašava da domaći političari nemaju mogućnost da samostalno djeluju prema ovoj monetarnoj instituciji, s obzirom na to da se ona nalazi pod strogim nadzorom međunarodnih finansijskih tijela, uključujući i BIS u Ženevi.
Prema njegovom viđenju, suština najava leži u želji za promjenama unutar upravljačkog aparata, prije svega na pozicijama viceguvernera. Aćimović podsjeća da su pojedini funkcioneri imenovani iz kvote Željka Komšića u Predsjedništvu BiH, zbog čega HDZ sada nastoji da obezbijedi ta mjesta za svoje predstavnike. Istovremeno, navodi da su kadrovi iz reda srpskog naroda postavljeni od strane srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović i da u tom pogledu nema dilema, zaključujući da je priča o rezervama nerealna poput ranijih inicijativa o smanjenju PDV-a.
Gavran: Posezanje za rezervama nosi rizik od inflacije
Nasuprot tome, ekonomista Igor Gavran iznosi stav da ovakvi politički potezi predstavljaju stvaran rizik i da im je primarna namjera pronalaženje novca. On navodi da vlasti u uslovima otežanog i sve nepovoljnijeg zaduživanja vide sredstva koja čuva Centralna banka BiH kao mogućnost za nenamjensko trošenje.
Gavran upozorava da bi bilo kakvo narušavanje postojećeg monetarnog okvira i posezanje za deviznim rezervama izazvalo teške posljedice po cjelokupnu stabilnost i dovelo do ubrzanja inflacije, ističući da je za izgradnju sadašnje finansijske sigurnosti bilo potrebno dugotrajno vrijeme i da bi nastala šteta bila teško nadoknadiva.
