Vještačka inteligencija u BiH: Tehnologiju koristi većina građana, ali znanje zaostaje
Prema najnovijim podacima, vještačka inteligencija u BiH postala je dio svakodnevice za čak 80 odsto građana koji je koriste povremeno ili redovno, dok 16 procenata ove alate primjenjuje svakog dana. Ipak, zajedničko istraživanje Regulatorne agencije za komunikacije /RAK/ BiH i Savjeta Evrope o medijskoj pismenosti i integritetu informacija ukazuje na to da stvarna sposobnost prepoznavanja kompjuterski kreiranih sadržaja znatno zaostaje za samouvjerenošću korisnika.
Veliki jaz među generacijama i lažna sigurnost
Šef Odsjeka za sadržaj i medijsku pismenost Regulatorne agencije za komunikacije Lea Čengić predstavila je danas u Sarajevu nalaze prikupljene ispitivanjem 1.000 stanovnika BiH u dobi od 16 do 70 godina. Ona je navela da su uočene izrazite razlike u zavisnosti od starosne dobi ispitanika. Dok čak 87 procenata mlađih učesnika vjeruje da sa lakoćom vlada ovim tehnologijama, među populacijom starosti od 56 do 70 godina taj procenat iznosi tek oko 20 odsto.
Međutim, praktična provjera pokazala je sasvim drugačiju sliku. Čengićeva je istakla da samoprocjena građana ne odgovara stvarnom stanju kada im se ponudi konkretan sadržaj. Tek polovina anketiranih uspjela je uočiti da je video-dnevnik vodila virtuelna voditeljka nastala pomoću vještačke inteligencije, dok je u starosnoj grupi od 56 do 70 godina to prepoznala tek trećina ispitanika.
Građani traže jasno označavanje i bolju edukaciju
Istraživanje je otkrilo i da 74 odsto anketiranih zahtijeva da svaki materijal generisan primjenom vještačke inteligencije nosi jasnu oznaku. Istovremeno, 54 odsto ispitanika smatra kako formalno obrazovanje ne pruža dovoljno mogućnosti za sticanje potrebnih digitalnih znanja o ovim alatima. Dodatni razlog za brigu predstavlja podatak da više od polovine ispitanih građana koristi vještačku inteligenciju radi traženja zdravstvenih savjeta, zbog čega je Čengićeva upozorila na hitnost razvoja kritičkog pristupa informacijama i sistemskog ulaganja u digitalne vještine, uz posebnu pažnju prema starijim osobama koje su u velikoj mjeri izostavljene iz procesa edukacije.
Pitanje transparentnosti u medijskom sektoru
O uticaju ovakvih tehnologija na povjerenje javnosti govorila je i predstavnica Fondacije „Medijacentar“ Sarajevo Lamija Kovačević, predočivši podatke istraživanja sprovedenog u julu na uzorku od 810 građana. Rezultati svjedoče da ispitanici uglavnom nisu sigurni mogu li pouzdano procijeniti da li je određeni medijski sadržaj kreiran uz pomoć vještačke inteligencije. Kovačevićeva je naglasila da je publici transparentnost izvora izuzetno važna, ali da praksa jasnog označavanja u medijskom sektoru uglavnom nije prisutna, pri čemu je više od polovine građana zabrinuto zbog uticaja ove napredne tehnologije.
